Prvi zaštićeni svjedok odbrane Radovana Karadžića izjavio je na suđenju u Haagu da je Zvornik početkom aprila 1992. napala paravojna formacija Željka Ražnatovića Arkana i da Karadžić za taj napad nije unaprijed znao.

Svjedok KW-317, iz čijeg iskaza proizlazi da je u to vrijeme bio zvaničnik Srpske demokratske stranke (SDS), ustvrdio je i da Ražnatovićevu jedinicu nije pozvao niko iz lokalnih vlasti.

Optužnica tereti bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) za progon Muslimana i Hrvata iz 20 opština širom BiH, uključujući i Zvornik.

U tom gradu i okolini, po optužnici, srpske snage ubile su stotine muškaraca, a civile su nezakonito pritvarale pod nehumanim uvjetima, mučile, zlostavljale i proganjale.

Karadžićev svjedok opisao je i kako je, uoči napada na Zvornik, Ražnatović nazvao "izdajnicima" srpske zvaničnike koji su krenuli na pregovore s Muslimanima i koje je njegov saradnik zvani Peja "šutirao i šamarao".

Poslije zauzimanja Zvornika, kazao je svjedok, "jedina vlast bile su paravojske" koje su "hapsile, napadale" i imale "sopstvene zatvore" i kojih su se "plašili Muslimani, ali i Srbi", s tim što Muslimane "nije imao ko da zaštiti".

Po svjedokovoj izjavi, lokalni srpski zvaničnici uspjeli su da Muslimane iz Kozluka ubijede da ne odlaze iako su već bili "spakovani", ali oni su ubrzo, s približavanjem ratnih sukoba, "odlučili da odu", zato što "nije bilo vlasti koja bi im garantirala sigurnost".

KW-317 posvjedočio je da je on lično Karadžića i predsjednika skupštine bosanskih Srba Momčila Krajišnika izvijestio o tim događajima i da je Karadžić bio "veoma razočaran".

Karadžić je, kako je kazao svjedok, "osudio odvajanje i zlostavljanje" muslimanskog stanovništva. Svjedok je izjavio i da vlasti RS-a i Zvornika nikada nisu zastupale politiku protjerivanja Muslimana, a kao uzrok premještanja stanovništva označio je rat.

Opisujući sastanak u Zvorniku s Karadžićem i komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem održan 13. juna 1992. godine, KW-317 izjavio je da je Mladić zaprijetio da će pohapsiti sve paravojske koje se ne razoružaju ili stave pod kontrolu VRS-a.

Karadžić je, po svjedokovom iskazu, tada insistirao na uspostavljanju civilne vlasti. Mladiću se trenutno sudi pred Tribunalom u Haagu.

Zaštićeni svjedok odbrane naglasio je i da nikada nije smatrao da Karadžić favorizuje protjerivanje nesrpskog stanovništva, niti strijeljanje ratnih zarobljenika.

Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Nastavak suđenja Karadžiću zakazan je za 6. juni.

(FENA/kr)