Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ
Sporazum sa Hrvatskom o nesmetanom prelasku granice bh. građana, tačnije putovanju u novu članicu Evropske unije samo sa biometrijskim pasošima, verifikovan je u posljednji momenat, pa su bar dilemu o odlasku na plavi Jadran žitelji BiH, za sada, riješili.
Međutim, pozivi Hrvata da se brčkamo u njihovom moru, kao i činjenica da Bosanci i Hercegovci po Evropi mogu putovanti bez viza, uz spasonosni biomentrijski pasoš, BiH neće spasiti od izolacije koja joj prijeti ako ostane jedina zemlja u regionu van Evropske unije. Posljedice će se taložiti godinama, a najjače će ih osjećati sami građani.
Jer nakon Hrvatske slijedi Srbija, koja uskoro dobija datum za pregovore, Crna Gora je već nadomak EU, Makedonija također bolje 'kotira' od BiH, a Slovenija je već odavno odmakla od ostatka regiona...
Makedonija spremna za početak pregovora za pristupanje Evropskoj uniji! |
Iako su obje države bile 2003. godine tretirane kao potencijalni kandidati za članstvo u EU, Makedonija je dobila status kandidata 2005., a Bosna i Hercegovina je još uvijek daleko od ispunjavanja uvjeta za integrisanje u evropsku zajednicu. Bivša jugoslavenska Republika Makedonija spremna je za pokretanje pregovora o priključenju, dok BiH i dalje zaostaje za zemljama u regiji. Kako bi se to promijenilo, potrebna je puno jača predanost i spremnost političkih elita za udruženje snaga s ciljem kreiranja jasne vizije napretka zemlje u budućnosti. Neki od prioriteta koji se moraju realizirati su provođenje odredbi Evropskog suda za ljudska prava o jednakim pravima građana na izborima, osnaživanje žena i mladih te reforma javne uprave. S druge strane, u Bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji vidljiv je napredak na svim područjima i ona bi svoje pregovore trebala započeti ljeta 2013. godine. |
U prilog crnim konstatacijama ide gotovo sve što se događalo u BiH posljednje dvije decenije. Profesor sociologije i politički analitičar Slavo Kukić smatra da će građani platiti cijenu kao što su je plaćali i prethodnih četvrt stoljeća:
- No, to je, nažalost, pa što god mi o tome mislili, ipak izbor tih istih građana. Što se, pak, pozicije BiH tiče, teorijski su moguća dva scenarija. Prvi je, što se mene osobno tiče, manje vjerovatan - da bi ta činjenica, da, dakle, EU okružuje BiH, mogla poslužiti kao pozitivan motivator i domaćoj političkoj klasi, te da bi, sukladno tome, ona mogla odustati od etničkih busija i početi zajednički raditi na evropskoj budućnosti zemlje. Drugi, nažalost i vjerovatniji je scenarij da domaća politička klasa ostane na dosadašnjim pozicijama, na istrajavanju na plemenskim matricama. U tom slučaju nam, dakako, prijeti opasnost da doista ostanemo evropska crna rupa i da riskiramo demografsko pražnjenje intenzivnije i od ovog u prethodnih dvadesetak i više godina, kaže prof. Kukić.
Postoje li makar šanse da se BiH izvuče iz crne rupe Evrope?
Na ovo pitanje profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra odgovara pozitivno, a nadu vidi u intelektualnim snagama ove zemlje:
- Ako bi se tražilo mjesto njihovog regrutiranja, gdje postoje u zametcima, onda su to akademski i intelektualni krugovi. U svim bosanskohercegovačkim narodima - na univerzitetima, akademijama i u umjetničkim krugovima - postoji jedna grupacija ljudi koja na drugačiji način razumijeva svijet, koja želi da ga artikulira u skladu sa civilizacijskim standardima i da drugačije živi, pojasnio je nedavno prof. Filnadra za Radio Slobodnu Evropu, dodajući da je iznimno važno da se identičan glas čuje u Mostaru, Sarajevu ili u Banjaluci, bez obzira koliko taj glas bio usamljen.
- Toga nije bilo prije petnaest godina, a ako je i postojalo, nije se smjelo artikulirati. Danas je situacija ipak drugačija. Zaista postoji jedna mala, uska, intelektualna scena, koja je na istom povijesnom fonu, smatra Filandra
Banjalučki profesor političkih nauka Đorđe Vuković također se slaže sa ovakvim stavovima, podsjećajući da je prije nekoliko godina, čak nekoliko mjeseci, bilo nezamislivo da Srbi i Albanci sa Kosova sjednu za pregovarački sto i pruže jedni drugima ruku, a to se ipak desilo:
- Ko bi prije nekoliko godina povjerovao da će Nikolić, Vučić i Dačić biti ti koji će Srbiju povesti naprijed? Ko bi rekao da će Tači biti njihov sagovornik? Koliko god to nevjerovatno zvučalo, zar se i ovdje ne bi moglo dogoditi da sutra Dodik, Lagumdžija i Bakir Izetbegović budu partneri na evropskom putu? Mi živimo na Balkanu gdje ne važi nikakva logika, navodi prof. Vuković.
Šta se treba desiti pa da Dodik, Lagumdžija i Izetbegović postanu partneri koji će BiH okrenuti ka evropskom putu?
Značilo bi to da domaći lideri svoj politički kurs moraju zaokrenuti za čitavih 180 stepeni i napraviti potpuni obrat u društvenom djelovanju. Profesor Šaćir Filandra smatra da je i to moguće, ali...
- Potrebno je uraditi isto ono što je urađeno u Beogradu i na Kosovu - dobro zavrnuti jednu ruku, a u drugu dati dosta novca. To se čeka da Brisel uradi, kategorično pojašnjava Filandra.
Srbija se nada otpočinjanju pregovora sa EU u oktobru 2013. |
Iako prema nekim indicijama Srbija neće do kraja ove godine dobiti datum za pregovore sa EU, u Beogradu se nadaju da će na samitu Evropske Unije 27. i 28. juna biti odlučeno da pregovori o pristupanju Srbije počnu u oktobru ove godine. Ovo je izjavila potpredsednica Vlade Srbije za evropske integracije Suzana Grubješić u intervjuu za Euraktiv Nemačka. Ona je istakla da je Srbija odlučna da ispuni sve odredbe iz sporazuma sa Prištinom, ali da to treba da urade obe strane i dodala da normalizacija odnosa sa Kosovom nije jedino što se gleda kada se preispituje proces evropske integracije Srbije. |
Ako Brisel to ne uradi, ako ne bude novih snaga, ako sadašnji bh. lideri ne naprave zaokret, šta će se onda desiti?
Đorđe Vuković smatra da je u takav scenarij ipak teško vjerovati i da Evropa neće dozvoliti da ima crnu rupu na Balkanu:
- Ako ima istine u tvrdnji da je međunarodna zajednica učestovala u razbijanju ovih prostora i održavanju zamrznutih konflikata, ne vjerujem da će od Bosne i Hercegovine napraviti crnu rupu i leglo za neke buduće razdore. Nama je zbog naše djece i zbog naših života važno da izađemo iz stanja zamrznutog konflikta. Sumnjam da će Bosna i Hercegovina ostati izolovano ostrvo, ako ni zbog čega drugog, onda bar zbog geostrateških i bezbjedonosnih interesa Evrope. Evropa jeste u teškoj krizi. Svjedoci smo da proživljava bankrot, ne samo finansijski, već i politički i moralni. Mnogi sumnjaju u njen opstanak, ali mi izbora nemamo, već da u takvoj Evropi tražimo utočište kako bismo dijelili zajedničku sudbinu sa većim narodima, jačim ekonomijama i sigurnijim sistemima, pojasnio je Vuković za Radio Slobodnu Evropu, dok profesor Filandra podvlači da u ovom trenutku "nikome ne odgovara da Bosna i Hercegovina postane rezervoar negativne energije i frustracija; zato nema dvojbe kada je u pitanju evropska budućnost BiH, postoji samo dvojba oko tempa ostvarenja tog puta".
Kojim tempom će se ostvarivati evropski put Bosne i Hercegovine?
Ovo pitaje gotovo da nema odgovora... Kada je prošlog ljeta BiH u Briselu dobila jasno zacrtane smjernice ostvarivanja Mape puta, Specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen optimistično je predviđao da je 2020. godina realan rok za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, a uslov za to bio je da domaći političari počnu sprovođenje neophodne reforme. Kako se ništa od zacrtanog nije sprovelo, i realan rok za evropsko integrisanje BiH dobio je dodatnih 10 godina.
Zvuče gotovo zastrašujuće predviđanja da će ovakva BiH biti spremna za ulazak u EU tek 2030. godine, a upravo takve informacije su se nedavno pojavile u javnosti, doduše zvanično nepotvrđene.
Bosna i Hercegovina ne smije u Europsku uniju prije 2030. godine - ovo je navodno dio izvješća koje su napravili njemački agenti i dostavili kancelarki Angeli Merkel, objavio je Dnevni list pozivajući se na informacije iz diplomatskih krugova. Izvješće njemačkih agenata o stanju u BiH bilo je krajnje negativno, a kao jedan od glavnih zaključaka i poruka zašto BiH još uvijek ne treba primiti u okrilje Europske unije jesu nacionalne stranke.
Njemački agenti procjenjuju da sve dok ne splasne nacionalizam, za takvu BiH u EU-u nema mjesta. Prema njihovim predviđanjima, u idućem razdoblju će u BiH jačati građanske opcije i do 2030. one bi trebale preuzeti primat u odnosu na nacionalne.
A šta ako se ni to ne desi?
- Ako Bosna i Hercegovina ostane izolovano ostrvo, svi mi koji ovdje živimo nestaćemo kao onaj narod sa Uskršnjih ostrva, pa će, umjesto kamenih kipova, ovdje ostati crkve i džamije, zgrade vlada i vile bogataša, zaključuje profesor Đorđe Vuković.
A hoće li do 2030. opstati i Evropska unija, posve je drugo pitanje!
(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook