Piše: Mirna DUHAČEK

Višemjesečno političko 'naduravanje' oko donošenja Zakona o jedninstvenim matičnim brojevima u BiH i alarmantna situacija u kojoj je zbog toga bio ugrožen život jedne tromjesečne bebe, bili su samo okidač koji je izveo bh. građane na ulice. Stvarni razlozi građanske pobune, osim nesretnih JMB-a, jeste višegodišnji nagomilani gnjev zbog nerada vladajuće političke elite u zemlji i katastrofalnog životnog standarda ovdašnjih stanovnika.

Evo kako taj bijedni bh. standard izgleda u poređenju sa zemljama Evropske unije...

Prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda iz aprila 2012. Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija imale su najniži životni standard, dok je lider regiona bila Slovenija.

Prosječna košarica prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini postala je sve skuplja, a očekuje se da će se rast cijena nastaviti tokom cijele godine. Podaci Zavoda za statistiku BiH pokazuju da je iznos koji je četveročlana porodica u novembru 2012. potrošila na hranu prosječno iznosio 944 eura, 20 eura više nego prethodnog mjeseca, i 120 eura više nego u istom mjesecu 2011. godine.

Uz prosječnu plaću od oko 420 eura, čak ni dvije plaće ne mogu pokriti mjesečne troškove za hranu jedne bh. porodice.

Došlo je do povećanja cijena mesa, jaja, voća, povrća, ulja i brašna, tako da porodice u BiH više od 50 posto svog kućnog budžeta troše na hranu, dok ta brojka u EU iznosi 15 posto!

Podaci Zavoda za statistiku BiH pokazuju da je iznos koji je četveročlana porodica u novembru 2012. potrošila na hranu prosječno iznosio 944 eura, 20 eura više nego prethodnog mjeseca, i 120 eura više nego u istom mjesecu 2011. godine. Uz prosječnu plaću od oko 420 eura, čak ni dvije plaće ne mogu pokriti mjesečne troškove za hranu jedne bh. porodice

Također, za razliku od bh. građana, Nijemci, Francuzi, pa čak i oni izvan EU - Švicarci, u svojim državama mogu da kupe brojne prehrambene artikle, ali i proizvode za higijenu, kao i odjeću i obuću, po mnogo pristupačnijim cijenama nego što su u BiH. Ono što se ne može kupiti u EU jeftinije nego u BiH su proizvodi koji spadaju u luksuz, poput alkohola i cigareta.

Životni standard u zemljama EU u padu od 2009. godine, ali...

Samo tokom 2010. godine, životni je standard, mjeren usporedivim raspoloživim dohotkom, smanjen u 15 od 27 članica Unije: najviše u Grčkoj, čak za 12,3 posto, a zatim u Bugarskoj za 6,6 posto, u Latviji za 6,1 posto, u Španiji za 5,8 posto, u Estoniji za 4,8 posto i u Portugalu za 4,4 posto.

Iako je teško vjerovati da u godinama krize u Evropi neki žive i bolje nego ranije, statistika pokazuje da su stanovnici više zemalja Evropske unije uspjeli povećati kućne budžete.

Slovačka domaćinstva, naprimjer, raspolagala su u 2010. godini sa 6.306 eura, što je realno, kada se uključi inflacija, 2,4 posto više nego godinu ranije. Njihovim susjedima Poljacima, kako pokazuju podaci Eurostata, raspoloživi dohodak za trošenje ili štednju porasta je i malo više, 2,5 posto, a dobro su prošli i Austrijanci kojima je prihod povećan za 1,7 posto.

Očekivano, najviše su stradali Grci, prihod im je pao 12,3 posto, zatim domaćinstva Bugarske, Litvanije i Španije.

Životni standard, pokazuju podaci, pao je u 14 zemalja EU, a njegovo urušavanje uglavnom je vezano za gubitak radnog mjesta. Pritom je došlo do rasta nejednakosti jer je dohodak pao više u siromašnijm nego u bogatijim domaćinstvima.

- Povećanje ili smanjenje srednje vrijednosti dohotka može su u osnovi objasniti promjenom porodične situacije, stanja zaposlenosti, socijalnog sistema i poreza”, objašnjava Eurostat.

Prošlog mjeseca objavljeni podaci Eurostata odnose se na 2010. godinu, a urušavanje životnog standarda u zemljama najviše pogođenim krizom mahom se nastavilo do danas, pa je pad nesumnjivo mnogo dublji. S druge strane, u zemljama koje nisu u recesiji, poput Poljske, životni standard nastavio je rasti.

Jaz između siromašnog juga i bogatog sjevera - (ne)zaposlenost

Kriza traje i traje i sve su vidljivije njene posljedice u Evropi. Stopa nezaposlenosti dostigla je rekordan nivo(11,8% u eurozoni), a za osobe bez radnog mjesta sve je teže pronaći posao. Sve većem broju građana prijeti i siromaštvo.

U aktuelnom izvještaju evropskog komesara za socijalna pitanja Laszla Andora stoji: "Prihodi domaćinstava su opali, a rizik siromaštva stalno raste."

Važno je dodati i da nisu sve grupe podjednako pogođene tim razvojem. Andor je precizirao da trajno siromaštvo najviše prijeti - mladim odraslim osobama, nezaposlenim ženama i samohranim majkama.

Vijest koja najviše zabrinjava u novom izvještaju Evropske komisije vezana je uz činjenica da u Evropskoj uniji i posebno u eurozoni sve više raste jaz između relativno stabilnog sjevera i juga, koji tone sve više u ponor. Naprimjer, stopa nezaposlenosti u Austriji je po podacima Evropskog ureda za statistiku (Eurostat) samo 4,5 posto radno sposobnih bez posla. U Španiji stopa nezaposlenosti iznosi čak 26,6 posto. Među mladima u Grčkoj i Španiji stopa nezaposlenosti je još i viša. Preko 50 posto mladih tamo je bez posla.

Puno zemalja EU trenutno se suočava sa "začaranim krugom" - kombinacijom nezaposlenosti, pada poreznih prihoda, padom volumena investicija, recesijom i još većom stopom nezaposlenosti. Na drugoj strani, u zemljama poput Njemačke, Francuske ili Poljske, i u kriznoj 2012. godini su prihodi domaćinstava porasli.

Njemačka kućanstva najsiromašnija u Evropi?

Ipak, njemačka kućanstva su - bar na papiru - među najsiromašnijima u eurozoni, pokazala je studija Evropske centralne banke (ECB), koja će svakako učiniti još zanimljivijom raspravu o tome koliko bi se trebali odricati porezni obveznici sa sjevera Evrope kako bi pomogli posrnulim evropskim ekonomijama s juga.

Iako istraživanje ECB-a ne daje potpunu sliku životnog standarda u državama eurozone, na koje utječu faktori poput socijalne zaštite i infrastrukture, a i zasniva se na podacima iz 2009. i 2010. godine - te ne uzima u obzir stope vlasništva nekretnina koje su posebno niske u Njemačkoj i Austriji - rezultati su pokazali kako građanima u nekim od krizom najpogođenijih država i nije tako loše kao što je uvriježena percepcija.

"Podaci jasno pokazuju kako bi se u spašavanju pogođenih država trebali više angažirati unutrašnji resursi, a manje oni izvan granica", rekao je za The Wall Street Journal Carsten Brzeski, ekonomist ING banke u Bruxellesu.

S njim se slažu i drugi analitičari koji smatraju kako će studija ECB-a osnažiti nastojanja da se u spašavanje više uključi privatni sektor, nakon što je anketa među 60.000 domaćinstava u eurozoni ukazala na veliku dihtomiju između praznih budžetskih blagajni država s periferije monetarne unije i 'bogatstva' njihovih građana.

Tako je prema prosječnom bogatstvu domaćinstva, iz kojeg su isključeni ekstremi bogatstva i siromaštva, Njemačka najsiromašnija članica eurozone, iza Slovačke i Portugala, iako te podatke iskrivljava to što je jug Evrope skloniji vlasništvu nad nekretninama, nasuprot unajmljivanju, zatim vlasništvu nad malim firmama i obrtima te broju članova domaćinstva.

Ipak, zahvaljujući mjerama koje se zasnivaju na prihodima, blagostanje Nijemaca je kudikamo veće nego njihovih južnih susjeda. Potvrđuju to i podaci koje je u martu ove godine objavio Eurostat, a prema kojima je prosječni BDP po stanovniku Njemačke 2010. iznosio 29.000 eura, što je 119 posto prosjeka EU tokom te godine. Nasuprot Njemačkoj, BDP po stanovniku u Grčkoj je iste godine bio na 87 posto prosjeka EU, u Italiji na 101 posto, a u Španiji na 99 posto. Štaviše, od 41 regije sa BDP po stanovniku većim od 125 posto prosjeka EU, čak ih je osam 2010. bilo u Njemačkoj.

Ne začuđuje to što su domaćinstva u Luksemburgu 2010. godine imala akumuliranu neto vrijednost veću od 700.000 eura, koliko to što su se na drugome mjestu našli Kiprani sa oko 670.000 eura. No čini se da su već počeli puhati neki novi vjetrovi jer kada je u martu 2013. kiparska vlada dobila 10 milijardi eura pomoći od Evropske unije i MMF-a, uslov za njenu doznaku bio je da vlasnici velikih štednih uloga u najvećim bankama također 'plate' spašavanje državne blagajne.

Temelj za takav uslov svakako se može naći i u tome što je prosječno bogatstvo njemačkih domaćinstava 2010. iznosilo malo manje od 200.000 eura. Ta je, pak, brojka malo manja nego u Holandiji i Finskoj, a upravo u tim državama se najviše protive spašavanju posrnulih ekonomija s ruba eurozone.

Medijan, odnosno najčešća srednja vrijednost bez ekstrema, također ne ide u prilog jugu Evrope - u Njemačkoj iznosi 51.000 eura, dok je u Grčkoj dvostruko veći, a na Kipru čak pet puta, odnosno 270.000 eura.

Šta jedu građani zemalja EU?

Jelovnici građana EU posni su zbog krize, s obzirom da je životni standard pao u svim članicama EU. Najviše su pogođene nove članice.

Jelovnici građana EU posni su zbog krize, s obzirom da je životni standard pao u svim članicama EU. Najviše su pogođene nove članice

Maloprodajne cijene hrane u Evropskoj uniji, prema podacima iz maja ove godine, doživjele su u odnosu na mjesec april 2013. povećanje u prosjeku za 0,2 posto.

Za prva četiri mjeseca, od januara do aprila, hrana u EU skuplja je za 1,1 posto nego u istom periodu ove godine.

Među članicama EU-a najveći mjesečni rast potrošačkih cijena prehrambenih proizvoda u aprilu ove godine je zabilježen u Sloveniji (1,1 posto), Mađarskoj (0,8) i Austriji (0,7).

Od početka godine do kraja aprila najviše je poskupjela hrana u Finskoj (4,1 posto), Sloveniji i Estoniji (po tri) i Mađarskoj (2,7).

U nizu država iz Evropske unije, cijene namirnica su u aprilu smanjene. Na Kipru su bile niže 1,4, a u Češkoj, Bugarskoj, Danskoj, Holandiji i Portugalu od 0,1 do 0,6 posto.

Potrošačke cijene u EU se u aprilu u odnosu na mart nisu izmijenile, dok su za period januar-april povećane 0,5 posto.

Među državama iz EU-a ukupne cijene za april najviše su porasle na Malti (2,9 posto). Deflacija je istovremeno zabilježena u Belgiji, Bugarskoj, Njemačkoj, Danskoj, Irskoj, Francuskoj i Švicarskoj (od 0,5 do 0,1 posto).

U periodu januar-april najveća inflacija bila je na Malti (2,6 posto), u Holandiji (2,4) i Estoniji (2,3), dok je pad cijena zabilježen u Bugarskoj (-0,5), Grčkoj i Švicarskoj (-0,1).

Cijene struje i plina

Plin je najskuplji u Švedskoj (12,7 eura), a slijede Danska i Grčka sa 10,8 odnosno 10,2 eura. Najjeftiniji plin imaju Rumuni - samo 2,7 eura za 100 kWh

Prosječna cijena električne energije u u drugom polugodištu 2012. godine u odnosu na isto razdoblje 2011. godine u Evropskoj uniji porasla je 6,6 posto. Najviše je narasla na Kipru - nakon skoka od 20,6 posto cijena struje je dosegla 29,1 euro, što je najviši nivo u EU iza Danske, u kojoj 100 kWh ima prosječnu cijenu od 29,7 eura, pokazuju podaci Eurostata za drugu polovinu prošle godine.

Najjefinija struja je u Bugarskoj i Rumuniji (9,6 odnosno 10,8 eura), a slijede tri baltičke zemlje (od 11,2 do 13,7 eura).

No, po paritetu kupovne moći najskuplja struja je u Njemačkoj i Poljskoj (25,9 eura), a najniža u Finskoj i Francuskoj (12,7 odnosno 13 eura).

Plin je najskuplji u Švedskoj (12,7 eura), a slijede Danska i Grčka sa 10,8 odnosno 10,2 eura. Najjeftiniji plin imaju Rumuni - samo 2,7 eura za 100 kWh. Po paritetu kupovne moći najskuplji plin imaju Bugari (12,3 eura), a najjeftiniji Luksemburg (4,9 eura) i Velika Britanija (5,3 eura). 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)