Hrvatska će 1. jula ove godine službeno postati 28. članica Evropske unije. Tog dana će i oko pola miliona Bosanaca i Hercegovaca, koji posjeduju hrvatsko državljanstvo, formalno postati građani EU, iako žive u BiH, državi koja još nema ni status zemlje kandidata za ulazak u "evropsku porodicu".

Procjenjuje se da 90 posto Hrvata u BiH posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske. Desetine hiljada Bošnjaka, najviše iz Krajine ali i iz drugih dijelova BiH, takođe imaju hrvatsko državljanstvo, kao i hiljade Srba koji su u BiH izbjegli iz Hrvatske.

Iako žive u Bosni i Hercegovini, svi koji imaju hrvatsko državljanstvo dobiće niz povlastica u odnosu na svoje rođake, prijatelje i komšije koji su ostali samo na bosanskohercegovačkom državljanstvu.

Agencija Anadolija zabilježila je slučaj dvojice braće, Mirze i Mufida Čopelj, od kojih jedan ima hrvatsko državljanstvo, a drugi nema. Iako su obojica rođene Sarajlije, 1. jula Mirza će biti građanin Evropske unije, a Mufid će ostati u Bosni i Hercegovini.

Mirza je novinaru Anadolije ispričao da je državljanstvo Hrvatske dobio boravkom u toj zemlji.

„Nošen životnim događanjima, koji su iza nas, i ratovima, postao sam hrvatski državljanin“, pojasnio je Mirza koji je svom bratu šaljivo poručio: "Nadam se brzom susretu, da će i Bosna i Hercegovina ući u EU, pa ćemo biti jednaki."

Od 1. jula, građani BiH koji posjeduju i hrvatsku putovnicu, granicu sa Hrvatskom prelaziće na mjestima gdje je naznačeno „Za građane EU“. Tako će i ova dva brata u Hrvatsku - novu članicu Evropske unije, ulaziti različitim trakama.

„Mi imamo i sestru u Njemačkoj. Nikada nisam imao problema sa dobijanjem vize, ali sam uvijek morao čekati vizu i proći procedure“, kazao je Mufid novinaru Anadolije dodavši da njegov brat nikada nije morao prolaziti slične procedure jer je kao nosilac hrvatskog pasoša bez problema putovao kroz sve zemlje EU, dok je za one koji imaju samo pasoše BiH trebalo osigurati vize.

Ukoliko službena administracija EU u Bruxellesu ne promijeni zakone, državljani BiH koji posjeduju i hrvatsko državljanstvo, ulaskom Hrvatske u evropsku porodicu uživaće iste pogodnosti kao i Hrvati koji žive u Zagrebu, Dubrovniku, Puli ili nekom drugom hrvatskom gradu.

Kao najvažnija pogodnost za državljane Hrvatske navodi se pravo zaposlenja u zemljama članicama Evropske unije. Kako u BiH ima preko 500.000 nezaposlenih, a u EU 1,3 miliona slobodnih radnih mjesta, pretpostavlja se da će bh. građani sa hrvatskim državljanstvom najviše iskoristiti ovu pogodnost. Tako će i Mirza imati pravo da radi u nekoj od država članica Evropske unije, dok će Mufid ostati uskraćen za tu mogućnost.

„Ja imam sina koji živi u Švedskoj i odavno je državljanin Evropske unije. Ista stvar je i sa našom sestrom koja živi u Njemačkoj. Samo sam ja ostao u Bosni“, kazao je Mufid koji je podsjetio da od 1. jula državljani BiH u Hrvatsku neće moći ulaziti sa ličnom kartom, kao do sada, a da će onima koji nisu dobili biometrijske pasoše čak trebati i vize.

„Promijeniće se mnogo stvari. Vjerovatno ću opet morati čekati na vizu i sigurno će tražiti mnogo štošta“, istakao je Mufid, a Mirza je dodao: „Više mu neću slati kune, već eure. I možda papire da može izvaditi vizu sljedeće godine da dođe u Zagreb. A sigurno će biti i rigoroznija kontrola na granicama“, kazao je Mirza svom bratu Mufidu kroz bosanski crni humor.

„Ali, kad mogu braća Boateng igrati za dva različita kluba, zašto i ova dva brata ne bi mogla navijati za dvije različite države“, našalio se Mirza.

Primjer braće Čopelj nije izuzetak. Još hiljade porodica u BiH imaju članove koji posjeduju hrvatske pasoše, ali i one koji su ostali samo na pasošu BiH. Jedni će za 43 dana postati građani EU, a drugi ostati u BiH. 

Hrvatske udruge u BiH strahuju da će mogućnosti koje hrvatskim državljanima nudi ulazak Hrvatske u EU uticati na dodatni odlazak Hrvata iz BiH, koji će priliku za rad i studiranje u povoljnijim uslovima moći iskoristiti u nekoj od zemalja EU, čime bi ionako mali broj Hrvata u BiH, u odnosu na predratni preiod, bio dodatno umanjen.

(Anadolija/av)