Na početku razgovora, Broz je kazala da su mediji, kao i mnogi kulturno-umjetnički događaji u Jugoslaviji, decenijama obilježavali Dan pobjede nad fažizmom brojnim temama vezanim za historiju antifašističke borbe i na taj način educirali one koji su rođeni poslije Drugog svjetskog rata.

- Za mene je 9. maj najznačajniji datum u istoriji 20. vijeka u Evropi jer je tog dana pobijeđeno najveće zlo iznjedreno u tom vijeku - fašizam. Ta pobjeda je omogućila ujedinjavanje Evrope i proglašavanje tog dana i Danom Evrope. Činjenica da su partizani i njihov vrhovni komandant u Jugoslaviji pobijedili naciste i fašiste koji su bili brojniji i jači, jer su sarađivali s okupatorom, čini me veoma ponosnom. Zbog toga me ovaj dan obavezuje na kontinuiranu i bespoštednu borbu protiv svakog pojavnog oblika fašizma u BiH i regiji zapadnog Balkana kao i u Evropi i svijetu - kazala je Broz.

Odgovarajući na pitanja da li smo zaista pobijedili fašizam i koliko smo "zaglavili" u mržnji i netoleranciji, Broz je kazala da je fašizam vojnički pobijeđen 9. maja 1945. zajedničkom borbom svih naroda i narodnosti Jugoslavije.

- Mislim da danas i ne postoji pravo proslavljanje tog datuma, jer ono nije u interesu mnogih koji vladaju ovim prostorima koristeći fašističku ideologiju, kojom se trude napraviti reviziju naše zajedničke antifašističke prošlosti. Svjedoci smo uklanjanja spomenika antifašistima, davanja ulicama imena fašista i proglašavanja nacističkih kolaboracionista narodnim herojima - istakla je Broz.

Kaže da je fašizam posljednjih dvadeset pet godina veoma prisutan na političkoj sceni zemalja nastalih nakon ubistva Jugoslavije.

- Krvoproliće koje je uzrokovao devedesetih godina 20. vijeka je na sreću zaustavljeno, ali sama ideologija nije poražena. Građani BiH i zemalja regije su bili i ostali žrtve fašističkih ideologija koje se samo razlikuju u etno-nacionalnom predznaku, a metodologija i mehanizmi zastrašivanja i vladanja putem strahova koji uvek izazivaju netoleranciju su identični. Iako je mržnja veoma prisutna u mnogim medijima kao i političkim i vjerskim govorima  ne srećem  je među građanima, što me raduje, jer ukazuje da ih fašisti jesu uplašili, ali još  nisu otrovali mržnjom u značajnoj mjeri - rekla je Broz.

Sigurna je da je moguće povratiti nadu i vjeru ljudi na ovim područjima u činjenje dobrih djela, ljubav prema bližnjem i tekovine antifašizma.

- Nada i vjera postoje, jer dobra djela su činili i čine sami ti građani, njihovi rođaci, prijatelji ili susjedi. U većini kuća u BiH građani čuvaju sliku partizanskog vođe, a ne ustaškog poglavnika ili četničkog đenerala. Ljubav prema bližnjem je u centru svih svetih knjiga. Građani to dobro znaju, a ako zaborave, kao i tekovine antifašizma, kad-tad će okrvaviti ruke ili postati žrtve. Vjerujem da će u BiH svijest o neophodnosti i hitnosti iskazivanja građanske hrabrosti u borbi protiv svakog pojavnog oblika fašističke ideologije ili njene instrumentalizacije kroz organizovani kriminal i korupciju uskoro nadvladati postojeće strahove i da će biti formirana kritična masa odgovornih pojedinaca koja će fašističku ideologiju i sve njene posljedice iz centra pomjeriti na marginu društva, gde joj je i mjesto - kazala je.

Broz je dodala da će time biti otvoren prostor za dostojanstven život svih nas.

- A tako malo nam je potrebno: samo da svako od nas odgovori na pitanje koje nam je svima postavio Esad Kočan: "Da li ti imaš pravo da šutiš pred zlom, da li imaš pravo da ne svjedočiš, da li imaš pravo da umjesto tebe govori tvoj strah?" - rekla je u  razgovoru za Fenu Svetlana Broz.

(Fena/av)