Nakon odavanja počasti delegacija iz RS, njih 100-tinjak u tri autobusa, trebala bi se vratiti u Miljeviće u Istočno Sarajevo gdje će im se obratiti predstavnici Vlade RS-a. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić govorio je o događajima početkom maja 1992. godine u Sarajevu, ponudivši svoju verziju povijesti.

On je rekao da su pripadnici JNA ubijani u Sarajevu urpkos činjenici da je postignut dogovor o mirnom napuštanju grada. Kako je rekao, cilj je bio da se da doprinos nastavku pregovora u cilju izbjegavanja rata u BiH, ali da to, navodno, nije poštovano.

''Nažalost, pripadnici JNA su napadani na više lokacija u Sarajevu. Na taj način su mučki ubijena 42 pripadnika JNA. Većina su bili pripadnici srpskog naroda, njih 32, šest Hrvata, dva muslimana i dva Albanca. Ranjen je 71 pripadnik JNA, a 215 je zarobljeno i mjesecima su držani u logorima u Sarajevu. To dokazuje da je to bila JNA. Ti zločini su ubrzali spiralu rata, jer je to pojačalo oprez, budnost i strah da se takav zločin može ponoviti i na drugim mjestima'', rekao je Đokić, prenio je reporter agencije Anadolija.

Nakon toga, rekao je ministar u Vladi RS, rat se rasplamsao cijelom Bosnom i Hercegovinom.

''Tužan sam da ne možemo slobodno proći Sarajevom, a da nas pri tome ne obezbjeđuje ovoliko pripadnika policije. Bilo bi dobro da se Sarajevo nakon 21 godine suoči sa ovim zločinom. Uvjeren sam da ima ljudi u Sarajevu koji su to spremni učiniti'', dodao je on, ističući da u Dobrovoljačku ulicu dolaze sa posebnim emocijama, te da očekuju da se ta emocija poštuje.

Prema njegovim riječima, Sarajevo još uvijek nema snage da prizna zločin. Naglasio je kako u bivšu Dobrovoljačku ulicu dolaze da bi potvrdili da se ''ovdje dogodio zločin i da ne smije biti zaboravljen''.

''Bit ćemo uporni da se borimo za pravdu, a pravda da oni koji su zločin počinili, planirali i organizirali za to moraju odgovarati. Mnogo je dokumenata i autentičnih svjedočenja koji o tome govore'', istakao je on.

Prema njegovom sudu, zločin u Dobrovoljačkoj se minimizira i tvrdnjama da je Sarajevo tih dana odbranilo.

''Od koga se to Sarajevo branilo ta dva dana? Neki govore da je JNA planirala da zauzme neke objekte u gradu. Pa, da je planirala, ona bi to i zauzela, ali je to očito netačno'', rekao je Đokić, nazivajući zločin u Dobrovoljačkoj ''teškim i surovim''.

Zatražio je od pravosuđa BiH da ponovo otvori istragu u slučaju ''Dobrovoljačka'' koja je obustavljena u januaru 2012. godine jer nije utvrđeno postojanje bilo kakvog zločina.

''Ako to neće raditi pravosuđe BiH, imamo potpuno opravdane razloge da sumnjamo u objektivnost pravosuđa BiH i dobre namjere Suda BiH'', tvrdi Đokić, prenio je reporter AA.

Predstavnici delegacije iz RS-a nisu znali objasniti otkud brojka od 42 navodno ubijena pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj kada je sam general Milutin Kukanjac, zapovjednik Druge vojne oblasti JNA, posvjedočio da je ubijeno samo njih šest.

''Nisam ih ja brojao'', kratko je rekao jedan od onih koji je preživio događaje u maju 1992. godine.

Pred novinarima se pojavio i Željko Pantelić iz Šapca u Srbiji koji se predstavio kao žrtva događaja u Dobrovoljačkoj. No, u obraćanju novinarima sam je priznao da je ranjen 2. maja, onog dana kada su pripadnici JNA pokušali da zauzmu Predsjedništvo BiH i kada je zarobljen Alija Izetbegović i bh. delegacija iz Lisabona, a ne dan kasnije kada se JNA povlačila iz glavnog grada BiH.

''Bio sam ranjen 2. maja, imao sam sedam gelera. Maltretirali su me ovdje na ulici. Vodili su me po barikadama, gdje su me tukli. Imao sam izvodili na strijeljanje, stavljali u zid i pucali'', rekao je Pantelić.

Nakon akcije oslobađanja predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića koji je 2. maja 1992. godine sa delegacijom zarobljen na aerodromu u Sarajevu, u Dobrovoljačkoj ulici 3. maja 1992. godine došlo je do okršaja branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u kojem je stradalo sedam i ranjeno 14 osoba.

U jednom od svojih posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine general Milutin Kukanjac, koji je kao komandant Druge vojne oblasti i naredio povlačenje JNA iz glavnog grada BiH, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj ulici stradalo šest osoba.

"Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome koliko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vrijeme je jednom da se kaže tačno, a to samo mogu ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali jedno sanitetsko vozilo. Poginuo je jedan vojnik - Tomović Zdravko iz Han Pijeska, tri pukovnika - Sokić Miro, Radulović dr. Budimir i Mihajlović Boško, i jedan potpukovnik - Jovanić Boško, i jedna žena, muslimanka, Šuko Nurmela, koja je došla iz Zagreba sa tom komandom, i ona je rekla: "Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem". Znači, šest osoba je stradalo - od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, već ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke je nešto najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to objelodanim. "Novosti" nisu smjele, "Politika" - ma ni govora. "Televizija Srbije" - ma ni govora. "Radio Beograd" - ma kakvi. Do dan-danas", kazao je Kukanjac.

Tužiteljstvo BiH je obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj Dobrovoljačka. Među njima su penzionirani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.

(ANADOLIJA/DEPO/BLIN/em)