Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak u Zagrebu da još nije izabrana solucija što se tiče povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje, niti je bilo kojoj mogućoj varijanti dana prednost.

"Koliko ja znam nijedna solucija nije izabrana, niti je bilo čemu dana prednost. Moji kolege iz regionalnog razvoja isto tako su potvrdili da još nema konačnog rješenja niti odluke. To nije pitanje prometa, to je zapravo pitanje politike regionalnog razvoja", rekao je Kallas u izjavi za novinare nakon sastanka u Banskim dvorima s hrvatskim ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdašom Dončićem, koji mu je formalni domaćin u Hrvatskoj.

Podsjećamo, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić izjavila je ranije u četvrtak da je predstudija izvedivosti koju je naručila Evropska komisija pokazala je da je Pelješki most apsolutno najbolja opcija povezivanja juga Hrvatske s ostatkom države.

"Po preliminarnim rezultatima, koji su još u fazi nacrta i koji će biti gotovi, vjerujem, do kraja šestog mjeseca, vjerojatno će najbolja solucija biti izgradnja Pelješkog mosta", rekao je novinarima Hajdaš Dončić, ali je naglasio da se radi tek o nacrtu. Podsjetio je da je ministarstvo prije nekoliko mjeseci ugovorilo izvedbu studije o povezivanju juga Hrvatske s ostatkom zemlje te da se u njoj analiziraju mogućnosti povezivanja.

Hajdaš Dončić je rekao da je s Kallasom razgovarao o pet ključnih tema: regulaciji Transevropskih prometnih mreža (TEN-T), instrumentu za njeno financiranje CEF-u, četvrtom željezničkom zakonskom paketu EU-a, statusu predstudije izvedivosti povezivanja Hrvatske s jugom države i statusu strategije prometa RH kao jedan od preduvjeta za uključivanje u evropske koridore. Također su započeli razgovore o zrakoplovstvu, posebice s naglaskom na sigurnost zračnih luka, te o pomorstvu.

Po njegovim riječima, ono što je sada za RH strateški najvažnije je definiranje "Core Networka", odnosno osnovne mreže koridora te uključivanje hrvatskih prometnih pravaca u tu mrežu kako bi mogli povući sredstva iz europskih fondova.

Ponovljena su hrvatska stajališta da željezničke poveznice od Slovenije do Srbije, koridor 10, zatim željeznička ruta od granice s Mađarskom do Rijeke kao i unutarnji plovni put Dunav postanu sada kroz novu regulativu sastavni dijelovi TEN-T koridora jer to Hrvatskoj omogućuje sufinanciranje spomenutih dionica u iznosu do 85 posto. "Dakle, kad govorimo o željeznici govorimo onda o iznosu koji je zapravo ukupno, koji ne uključuje samo riječki koridor, veći od tri milijarde eura u razdoblju između 2014. i 2020.", istaknuo je hrvatski ministar, a prenijela Hina.

Također je izjavio da ministarstvo završava prometnu strategiju RH za što je osigurano 100-postotno financiranje.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

VEZANI TEKST: REAKCIJE NA IZJAVU VESNE PUSIĆ: BiH protiv gradnje Pelješkog mosta!