Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Ništa se po pitanju 'funkcionalne cjelovitosti' današnje Bosne i Hercegovine nije uradilo ni 18 godina od završetka rata. BiH je i danas duboko podijeljena zemlja po svim osnovama, čini se čak i više nego što je to bila u prvim postratnim godinama, iako prividno čini cjelovit teritorij.

I tu nastaje problem svaki put kada bh. država treba nastupiti kao ‘jedno tijelo’, odnosno kao jedinstvena teritorija u kojoj različitosti međusobno funkcionišu. To su činjenice s kojima se BiH mora suočiti i u kontekstu evropskih integracija i daljih priprema za ulazak u Evropsku uniju.

Posljednji primjer potpunog fijaska na temu “međusobne koordinacije i zajedničke vizije” političkih predstavnika o presudno važnim pitanjima za budućnost zemlje dogodio se oko pregovora za sprovođenje presude Sejdić-Finci . 

PROF. MILE LASIĆ: "Ukoliko se jedna zemlja inati i zavlači EU, ona u određenom stadijumu može reći prekidamo ugovor o partnerstvu. Već potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stavlja se van snage. To bi tek bila besperspektivna situacija koja bi vodila ko zna čemu".

Nakon posljednjeg neuspjeha, slijede katastrofalne posljedice…

Politički analitičar i profesor Međunarodnih političkih odnosa na Sveučilištu u Mostaru, Mile Lasić, nakon brojnih iscrpnih analiza i javnih rasprava koje je vodio na ovu temu, i ranije je kategorički isticao da je „zajedničke vizije“ u BiH svakim danom sve manje, a bez nje „ne možemo izaći iz plitičke kaljuže u koju su nas uvele bh. pseudo-političke elite”.

Nakon posljednjeg debakla, profesor Lasić smatra da posljedice zaista mogu biti katastrofalne, jer ovakva javašluk politika može dovesti čak i do otkazivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

- Ukoliko se jedna zemlja inati i zavlači EU, ona u određenom stadijumu može reći prekidamo ugovor o partnerstvu. Već potpisani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stavlja se van snage. To bi tek bila besperspektivna situacija koja bi vodila ko zna čemu, upozorio je profesor Lasić nakon kraha posljednjih pregovora liderske sedmorke.

Bh. analitičari alarmantno ističu da bi raskidanje  Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju definitnivno zapečatilo sudbinu Bosne i Hercegovine, dok je istodobno više nego očigledno da se domaći političari nalaze u ćorsokaku a da EU polako diže ruke od BiH. 

- Ne žele preuzeti odgovornost i reći nam koji je to papir koji posjeduje EU u ovom trenutku, a papir je napisan već davno i to je jedini način da EU riješi svoju amoralnu politku prema BiH, ističe profesor Enver Kazaz.

Direktor Centra za međuanrodne odnose iz Banjaluke Miloš Šolaja također je nedavno, u analizi posljedica za DW, upozorio da će u slučaju nemogućnosti domaćih lidera da se dogovore kako dalje i pronađu model ‘međusobne koordinacije’ doći do ukidanja pretpristupnih fondova  i saradnje sa MMF-om.

- Ukoliko do toga dođe, zaista se očekuje katastrofalna situacija i to može da dovede do političkih problema, ne samo u okviru međunacionalnih već i u unutar pojedinih zajednica, istakao je Šolaja.   

Šta znači stvaranje tzv. 'jednog glasa i zajedničke vizije' u BiH…

NEVENKA SAVIĆ: "Efikasna koordinacija predstavlja način koji omogućava nesmetanu komunikaciju, dogovaranje i iznalaženje rješenja za sve izazove u ovom procesu i podrazumijeva koordinirano usklađivanje zakonodavstva u BiH s propisima EU. Pritom, to je koordinacija koja uzima u obzir interese svih aktera u BiH, a “govori” jednim glasom prema EU."

Koliko god bili razdijeljeni, teritorijalno i zakonodavno, Evropa buduću (evropsku) Bosnu i Hercegovinu posmatra kao cjelinu koja tvori 'jedan glas', drugim riječima kao državu koja mora razviti vlastiti model međusobne koordinacije i dostići, ma kako to nevjerovatno i daleko zvučalo u ovom trenutku, zajedničku viziju  političkih predstavnika o generalnom pravcu i budućnosti zemlje i njenom institucionalnom uređenju.

Drugim riječima, to znači da će, sviđalo se to nekome ili ne, bh lideri tu “zajedničku viziju” morati staviti ispred svih nepomirljivih razlika i kompleksnog državnog ustrojstva. U protivnom, gotovo je sigurno da ćemo ostati usamljena crna rupa na repu Balkana…

- Bez uspostave tzv. 'jednog glasa' BiH uopšte ne može ući u razmatranje za integrisanje u evropsku zajednicu. Upravo zbog toga, EU insistira na tom ‘jednom glasu’, ali ne propisuje mehanizme kako do njega doći. Taj posao otpada na naše ministre koji moraju pronaći mehanizme koordinacije koji ih vode do jedinstvenih odluka i do toga da pred Evropom nastupaju usaglašeno, pojasnio je svojevremeno za DEPO PORTAL ekonomski i politički bh. analitičar, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), Žarko Papić, objašnjavajući velike finansijske mogućnosti koje po državu otvara status kandidata za pristup evropskoj zajednici, što apriori znači više novca za strateški razvoj zemlje.

Direktorica Direkcije za evropske integracije u BiH, Nevenka Savić smatra da je „pogrešno konstatovati da u BiH nema baš nikakve koordinacije poslova u vezi sa integracijom u EU”, međutim ona je daleko od onoga što bi trebala biti:

- Ona postoji, ali ju je potrebno poboljšati s obzirom da se obim i složenost zadataka u procesu integrisanja postaju sve veći. Efikasna koordinacija predstavlja način koji omogućava nesmetanu komunikaciju, dogovaranje i iznalaženje rješenja za sve izazove u ovom procesu i podrazumijeva koordinirano usklađivanje zakonodavstva u BiH s propisima EU. Pritom, to je koordinacija koja uzima u obzir interese svih aktera u BiH, a “govori” jednim glasom prema EU. Bitno je napomenuti da efikasna koordinacija nikome ne oduzima pravo na odlučivanje, niti narušava postojeću podjelu nadležnosti u BiH, smatra direktorica DEI Nevenka Savić.

Kako do ‘zajedničke vizije’ i savremene evropske bh. države…

Evropska unija ne nudi recept koji vodi do uspostavljanja ‘mehanizma koordinacije’ unutar bilo koje države. Kako sigurnog recepta nema, a analitičari tvrde niti drugog puta, jer EU od ovih načela ne odustaje, ovo pitanje postaje od presudne važnosti u narednom periodu za Bosnu i Hercegovinu – opstati ili nestati?!

SERGE BRAMMERTZ: Kakav će izvještaj o BiH glavni tužilac Haškog tribunala podnijeti u Vijeću sigurnosti UN-a, nakon posljednjeg debakla liderske sedmorke na ime usaglašavanja oko presude Sejdić-Finci?

- “Zajednička vizija” čitave BiH podrazumijeva i svijest o vlastitoj “plurimorfnoj nacionalnoj kompozitnosti”, kako bi to formulirao Ivan Lovrenović, i svijest o bh. mogućoj budućnosti u Europskoj uniji, u kojoj bi mogla rješiti i svoja nacionalna i državno-politička pitanja koja sada izgledaju nerješiva. To bi, naime, bilo moguće temeljem oprobanih logika, načela i metoda na kojima počiva EU: logikom četiri slobode, otvorenog društva i življenja alteriteta, trans-nacionalizacija i integracija, dijeljivog ili prenijetog suvereniteta, odnosno metodama upravljanja etničkim razlikama, poštujući načela supsidijarnosti, regionalizacije, federalizacije i višerazinskog upravljanja. Ali, da bi BiH dobila šansa iskusiti civilizacijsku nadmoć ovih metoda iz arsenala paradigme nenasilja, morala bi ostaviti iza sebe logiku i politiku “svršenog čina”, nametanja i nadbijanja, te započeti učiti i prakticirati konsenzualnu političku kulturu, razložio je prije nekoliko mjeseci prof. Mile Lasić svoje viđenje funkcionalno uređene bh. države koja bi imala šansi da se priključi Evropi i ostatku regiona.

No, danas je, čini se, Bosna i Hercegovina od tog puta sve dalje… Dok njen zapadni susjed, Republika Hrvatska , 1. jula postaje punopravna članica evropske zajednice, a sa istoka Republika Srbija napreduje sve brže kao vlasnica statusa kandidata za  priključenje EU, dotle BiH tapka u mraku i pretenduje da postane zaboravljena kota ujedinjene i daleko odmakle Evrope.

Kakvu će ocjenu o BiH podnijeti Serge Brammertz u Vijeću sigurnosti UN-a…

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz boravit će u BiH od 15. do 17. aprila, u okviru priprema redovnog izvještaja o radu koji će potom podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a. Prije nego što svoje mišljenje stavi na papir, haški tužilac će popričati sa članovima Predsjedništva BiH, a potom i sa predstavnicima Tužilaštva BiH i predstavnicima organizacija žrtava rata u BiH. Najavljeno je da će se glavni tužilac ICTY-a  sastati i s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.  

No, nema sumnje da će izvještaj o BiH biti vrlo negativan i krajnje beznadežan, kao što su, uostalom, bili i brojni prethodni. Jer kakva se uopšte ocjena može dati o državi čija nesposobna i samoživa vlast nije u stanju da donese niti jednu odluku koja se tiče zajedničke budućnosti cijele Bosne i Hercegovine i njenih građana?! 

(DEPO PORTAL)