Veliku medijsku prašinu je ovih dana izazvala izjava koju je u u hrvatskim medijima iznio Veljko Bulajić o tome čiji je film "Bitka na Neretvi", ali i izjave direktora javnog poduzeća Filmski centar Sarajevo, Adisa Bakrača kako će tužiti hrvatskog reditelja zbog nezakonitog prisvajanja ovog filma, tvrdeći da se radi o djelu čiji je pravni sljednik Filmski centar Sarajevo. Ovdašnji mediji su reagirali u svome poznatom patriotskom duhu podržavajući teoriju kako je "Bitka na Neretvi" ekskluzivo bh. film, ignorirajuće neke opće poznate činjenice o ovome velikom filmskom projektu. 

Zvog svega ovoga nazvali smo i samog autora filma Veljka Bulajića, bez čijeg angažmana danas ne bi uopće bilo ovoga filma. On je cjelokupnu situaciju prokomentarisao ovako:

VELJKO BULAJIĆ: Te konfrontacije koje su nastale oko filma 'Bitka na Neretvi' jasno oslikavaju našu i aktualnu i tradicionalnu sklonost, kao i naviku da se sukobima i netolerancijom rješavaju veliki i mali međusobni problemi. 'Bitka na Neretvi' je primjer takvih odnosa, u kojima zvani ili nezvani, kompetentni ili nekompetentni, zlonamjerni pronalaze svoj prostor

- Te konfrontacije koje su nastale oko filma 'Bitka na Neretvi' jasno oslikavaju našu i aktualnu i tradicionalnu sklonost, kao i naviku da se sukobima i netolerancijom rješavaju veliki i mali međusobni problemi. 'Bitka na Neretvi' je primjer takvih odnosa, u kojima zvani ili nezvani, kompetentni ili nekompetentni, zlonamjerni pronalaze svoj prostor. Problem je vrlo jednostavan- film 'Bitka na Neretvi' našao se u zrako-praznom prostoru, od raspada Jugoslovije sa scene je nestalo nekoliko koproducenata kao Kinema, Bosna film, Sutjeska, Makedonija film. Jedini producent, organizator domaće i inozemne produkcije je Jadran film.

Po njegovim riječima, dosadašnja distribucija u kinima i televizijskim programima često je obavljana nezakonito, a kvaliteta prikazivanih kopija bila je tehnički nezadovoljavajuća.

- U ovom trenutku kao autor filma tražim od Jadran filma punu odgovornost za daljnju brigu o mom djelu. Prije svega za izradu kvalitetnih kopija filma. Kao autor tražim odgovor na pitanje: Ko vrši distribuciju Neretve već 20 godina? Želim znati gdje su završili prihodi od 'Bitke na Neretvi', stoga zahtjevam kao autor filma i potpunu zaštitu svih autorskih prava, mojih i angažiranih suradnika na filmu 'Bitka na Neretvi'. Tražio sam od Jadran filma da, kao producent s kojim sam potpisao ugovor, preuzme brigu o filmu, koju smatram autorskim djelom hrvatske kinematografije. Snimljen je u koprodukciji i odličnoj suradnji sa bh. kinematografijom, kao i američkom, njemačkom, italijanskom, a odnosi finansijski između tih partnera, neka budu rješavani onako kako su nekad potpisani, zaključio je Bulajić za DEPO PORTAL.

S druge strane, predsjednik Uprave 'Jadran filma' Vinko Grubišić pojasnio je da je bespotrebno dignuta medijska hajka, budući da je došlo do nepotrebnog polemisanja oko ove tematike.

VINKO GRUBIŠIĆ: Riječ je o nepotrebnoj polemici oko filma. Jadran film nije podizao nikakve tužbe, niti sudjeluje u ikakvom sporu. Kao i uvijek sve riješavamo dogovorom, u dobroj vjeri i namjeri. Riječ je o krivoj interpretaciji rasprave oko poštivanja autorskog prava... Tu smo da rješavamo probleme, a ne da ih stvaramo. Na koncu, da nije bilo Veljka Bulajića koji je napravio izuzetan film danas ne bi imali o čemu ni razgovarati

- Riječ je o nepotrebnoj polemici oko filma. Jadran film nije podizao nikakve tužbe, niti sudjeluje u ikakvom sporu. Kao i uvijek sve riješavamo dogovorom, u dobroj vjeri i namjeri. Riječ je o krivoj interpretaciji rasprave oko poštivanja autorskog prava. Posljednjih mjeseci u Hrvatskoj poštivanje autorskih prava u kinematografiji je jedna od top tema. Što se tiče ove  situacije, 'Bitka na Neretvi' je bosanski ali i hrvatski film, rekao je Grubišić za DEPO PORTAL.

Također je dodao da je ovaj film nastao u jugoslovenskom kontekstu, tako da su odnosi produkcija davno zapisani, te stoga nisu predmet nikakvog spora.. Na kraju razgovora sa predsjednikom Uprave Jadran filma, otkrio nam je da njegova produkcija ima korektnu saradnju sa Filmskim centrom Sarajevo.

- Odnosi među našim produkcijama su harmonični i vrlo korektni. Filmski centar Sarajevo je u protekle tri godine napravio ogromne pomake u restauraciji i promociji klasičnog filma. I mi smo tome dali svoj doprinos. A najbolje tek dolazi!  Film 'Bitka na Neretvi' i rijeka Neretva su tu da nas spajaju, a ne razdvajaju.

Naglašava da shvata i nezadovoljstvo redatelja Bulajića koji s pravom postavlja pitanje autorskih prava i brige o filmovima:

- Tu smo da rješavamo probleme, a ne da ih stvaramo. Na koncu, da nije bilo Veljka Bulajića koji je napravio izuzetan film danas ne bi imali o čemu ni razgovarati.

Inače, 'Bitka na Neretvi' je film koji je ostao zapamćen kao jedan od najskupljih evropskih filmskih projekata. Prema službenim procjenama, film je koštao 4,5 miliona dolara, dok su američki izvori navodili cifru od 12 miliona dolara. Scenario su napisali Stevan Bulajić, Veljko Bulajić i Ratko Đurović, a film je režirao Veljko Bulajić. U filmu su igrali tada poznati jugoslovenski glumci Bata Živojinović, Ljubiša Samardžić, Boris Dvornik, Milena Dravić, a od stranih Jul Briner, Sergej Bondarčuk, Orson Vels, Franko Nero, Silva Košćina i drugi. 

Engleska verzija filma sadrži muziku kompozitora Bernarda Hermana koju je izveo orkestar Londonske filharmonije, a jedan od originalnih postera za englesku verziju filma je napravio Pablo Pikaso.

- Neretva je nastala kao najveći, tada, filmski projekat. Snimljena je u planiranim danima, nije probijen finansijski plan, niti operacioni. Bio je to dugopripremani projekat, 2-3 godine u Zagrebu, pa u Sarajevu i primljen je od velike međunarodne produkcije. Bilo je teško i naporno, snimalo se i subotom i nedjeljom, snimalo se pod raznim uvjetima, zimi s kišom, i sve se skupa izdržalo. Mislim da sam imao odličnu filmsku ekipu u kojoj je veliki broj radnika bio iz BiH, sjeća se reditelj ovog filma Veljko Bulajić.

Godinu dana nakon što je snimljen, film je bio nominovan za Oscara u kategoriji stranog filma, a uvršten je i među deset najznačajnjih filmova o Drugom svjetskom ratu, nakon čega je u paketu s ostalim izabranim naslovima krenuo u svjetsku kino i televizijsku distribuciju.

BULAJIĆ O FILMU 'BITKA NA NERETVI': Odlučio sam se za rad na ovom filmu jer je Bitka na Neretvi jedna od najhumanijih tema Drugog svjetskog rata, to je Bitka za ranjenike. Postojala je mogućnost da se kao drama, napravi dobra priča, jako dobar film. Uvrštena je između 10 najboljih ratnih ostvarenja svjetske kinematografije, možda upravo zbog toga što je imala takav motiv, jednu humanu dimenziju, koja se često puta ne vidi u tim ratnim spektaklima

- Odlučio sam se za rad na ovom filmu jer je Bitka na Neretvi jedna od najhumanijih tema Drugog svjetskog rata, to je Bitka za ranjenike. Postojala je mogućnost da se kao drama, napravi dobra priča, jako dobar film. Uvrštena je između 10 najboljih ratnih ostvarenja svjetske kinematografije, možda upravo zbog toga što je imala takav motiv, jednu humanu dimenziju, koja se često puta ne vidi u tim ratnim spektaklima, dodao je Bulajić.

Inače, reditelj Veljko Bulajić je tvorac najvećih filmskih hitova u bivšoj Jugoslaviji. Pored filma 'Bitka na Neretvi', u njegovoj autobiografiji su veliku popularnost ostvarili i filmovi 'Kozara', 'Uzavreli grad', 'Atentat u Sarajevu', 'Vlak bez voznog reda' i mnogi drugi. No ipak sigurno se sjećate priče da je odbio režirati 'Sutjesku', a ovom prilikom nam je pojasnio zašto se odlučio za tako što: 

- Ponuđeno mi je bilo da snimim 'Sutjesku', poslije 'Neretve' su se mogli imati fantastični, još bolji uvjeti nego što su bili za 'Neretvu', ali ja nisam htio da snimim taj film. Nisam htio da snimim Sutjesku iz jednog vrlo jednostavnog razloga- tadašnje bosansko rukovodstvo je uporno zahtjevalo da snimim 'Sutjesku' sa glavnim likom Tita, što ja nisam smatrao ni da je u 'Neretvi' potrebno, jer sam se bavio humanom temom Bitke sa ranjenicima, a drugo zahtjevali su da se Sutjeska snimi kao velika partizanska pobjeda, no 'Sutjeska' je bila veliki partizanski poraz. Nisam želio da radim takav jedan veliki povjesni falsifikat, pa sam pronašao načina da se nekako izvučem iz tog projekta.

(DEPO PORTAL/kr)