Vladimir Putin otvoren je za pregovore o prekidu vatre u Ukrajini uz posredovanje Donalda Trumpa, ali isključuje značajnije teritorijalne ustupke i insistira da Kijev odustane od ambicija priključenja NATO-u, reklo je za Reuters pet izvora upoznatih sa razmišljanjem Kremlja.

Novoizabrani američki predsjednik Trump, koji je obećao brzo okončanje sukoba, vraća se u Bijelu kuću u trenutku ruske nadmoći na bojnom polju. Moskva trenutno kontrolira dio Ukrajine veličine američke države Virginije i napreduje najbržim tempom od početka invazije 2022. godine.

U prvom detaljnom izvještaju o mogućim Putinovim uslovima za dogovor uz Trumpovo posredovanje, pet sadašnjih i bivših ruskih dužnosnika navelo je da bi se Kremlj mogao složiti oko zamrzavanja sukoba duž prve linije bojišnice, piše Reuters, a prenosi Tportal.

Postoji prostor za pregovore o podjeli četiri regije

Prema trojici izvora koji su željeli ostati anonimni, može postojati prostor za pregovore o tačnoj podjeli četiri istočne regije: Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona.

Dok Moskva tvrdi da su ove regije potpuno integrirane u Rusiju i branjene njenim nuklearnim kišobranom, njene snage na terenu trenutno kontroliraju 70-80% njihovog teritorija. Ukrajinske snage i dalje drže oko 26.000 kvadratnih kilometara, prema dostupnim podacima sa bojišta.

Rusija bi također mogla biti spremna povući se s manjih područja u regijama Harkiv i Mikolajiv, na sjeveru i jugu Ukrajine, navode dva izvora. Putin je ranije ovog mjeseca izjavio da svaki dogovor o prekidu vatre mora odražavati "stvarnost" na terenu, ali je izrazio bojazan da bi kratkotrajni prekid sukoba mogao omogućiti Zapadu da dodatno naoruža Ukrajinu.

Putinov uslov

- Ako Ukrajina ne pristane na neutralnost, teško je zamisliti bilo kakve dobrosusjedske odnose između Rusije i Ukrajine. To bi značilo da će Ukrajina stalno biti korištena kao oruđe u rukama Zapada, na štetu interesa Ruske Federacije - izjavio je Putin na sastanku diskusijske skupine Valdai 7. novembra.

Međutim, odluka američkog predsjednika Joea Bidena da dopusti Ukrajini lansiranje američkih ATACMS projektila duboko na ruski teritorij mogla bi dodatno zakomplikovati situaciju i pooštriti ruske zahtjeve, upozorila su dva izvora. Kijev je ove sedmice prvi put iskoristio te rakete za napad na ruski teritorij, što je Moskva osudila kao ozbiljnu eskalaciju.

Ako se ne postigne prekid vatre, Rusija planira nastaviti borbu, poručuju izvori. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da odobrenje za američke projektile predstavlja "vrlo opasnu eskalaciju od strane SAD-a."

Trumpov pristup pregovorima

Trumpov direktor komunikacija Steven Cheung izjavio je za Reuters da je Trump 'jedina osoba koja može okupiti obje strane, pregovarati o miru i raditi na okončanju rata i zaustavljanju daljeg krvoprolića'. Trump je naglasio kako namjerava razgovarati izravno s Putinom, iako nije objavio detalje svog plana.

S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ističe da Ukrajina neće stati dok svaki ruski vojnik ne bude protjeran s njenog teritorija, definiranim granicama nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Američki generali, međutim, procjenjuju da je ovaj cilj teško ostvariv.

Strategija Kremlja i uslovi za mirovni sporazum

Putin je postavio uslove za prekid rata 14. juna: Ukrajina mora odustati od svojih NATO ambicija, povući trupe iz regija Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona te prihvatiti međunarodne sigurnosne garancije.

Osim toga, Kremlj zahtijeva da Ukrajina ograniči veličinu svojih oružanih snaga i osigura slobodnu upotrebu ruskog jezika. Prema nekim ruskim analitičarima, poput Dimitrija Simesa, mirovni sporazum bi mogao brzo završiti sukob, ali bi širi dogovor koji bi trajno riješio sigurnosne probleme bio daleko složeniji.

Rusija trenutačno kontrolira 18% ukrajinskog teritorija, uključujući cijeli Krim i velike dijelove Donbasa, Zaporožja i Hersona. Na unutarnjem planu, Putin bi mogao predstaviti sporazum o prekidu vatre kao pobjedu koja štiti rusko govorno područje i osigurava kopneni most prema Krimu.

Krim nije predmet pregovora

Budućnost Krima, prema ruskim dužnosnicima, nije predmet pregovora. Prema visokom izvoru iz Kremlja, Zapad mora prihvatiti 'oštru istinu' da ruska pobjeda ostaje neizbježna.

Putin, koji je 1991. svjedočio raspadu Sovjetskog Saveza, vodi 'specijalnu vojnu operaciju' kao odgovor na, kako tvrdi, ekspanzionizam NATO-a i zapadno uplitanje u rusko susjedstvo. Kijev i Zapad, s druge strane, invaziju smatraju činom agresije i pokušajem otimanja ukrajinskog teritorija.

Dok razgovori o prekidu vatre i dalje ostaju neizvjesni, obje strane navode nacrt sporazuma iz aprila 2022. kao moguću osnovu za pregovore, pri čemu bi Ukrajina ostala neutralna, uz međunarodne sigurnosne garancije od ključnih svjetskih sila.

Međutim, pitanje je kako spriječiti da takav sporazum uključi Zapad u potencijalnu izravnu konfrontaciju s Rusijom u budućnosti, zaključuje Guardian.

(Tportal.hr/DEPO PORTAL/au)