Fotografije praseta koje se u nedjelju peklo na ražnju u prostoru Botaničke bašte Zemaljskog muzeja BiH izazvale su brojne reakcije nakon što su objavljene u medijima. Na prvi pogled, u prostoru jedne od najvažnijih kulturnih institucija u zemlji neko je napravio privatni roštilj.

DEPO Portal iz pouzdanih izvora saznaje da je pozadina slučaja znatno složenija. Prema našim izvorima, nedjeljno okupljanje povezano je s osobom koja živi u jednom od stanova unutar muzejskog kompleksa, za koji postoji dugogodišnje stanarsko-pravno pitanje. Zvanične potvrde za sada nema.

U kompleksu su historijski postojala tri namjenska stana. Dva slučaja su u međuvremenu riješena, a treći je ostao otvoren. Uprava Muzeja, prema našim saznanjima, ne može ga jednostrano riješiti. Mediji su ranije pisali i o porodici nekadašnjeg uposlenika koja decenijama živi u kompleksu i poziva se na stečeno stanarsko pravo.

To ne mijenja činjenicu da je ražanj u Botaničkoj bašti neprimjeren. Pravila bašte postoje da bi zaštitila biljke, kulturno naslijeđe i sam kompleks.

Slučaj, međutim,aak otvara ozbiljnije pitanje: kako je moguće da se u 2026. godini unutar najstarije i jedne od najvažnijih kulturnih i naučnih institucija u zemlji još nalaze privatni stanovi s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima.

Odgovor leži u statusu same institucije. Zemaljski muzej osnovan je 1888, ali je njegov položaj nakon raspada Jugoslavije decenijama ostao nedefiniran. Zbog problema sa statusom i finansiranjem morao je 2012. zatvoriti vrata, a ponovo je otvoren 2015. Posljednjih godina stabiliziran je saradnjom s Univerzitetom u Sarajevu i sistemskim finansiranjem, ali pravni status još nije konačno riješen.

Zato pitanje nije samo ko je pekao prase. Važnije je kako država više od tri decenije nije u stanju urediti status institucije koja čuva neke od najvrednijih dokumenata, predmeta i umjetničkih djela ove zemlje, pa time ni pravne odnose u prostoru u kojem djeluje.

(DEPO PORTAL/ak)