Parlamentarni izbori u Mađarskoj 2026. godine, održani u nedjelju, izazvali su politički zemljotres. Pokret star jedva dvije godine ostvario je ubjedljivu pobjedu nad vlašću koja je, da bi opstala, upotrijebila punu snagu državnog aparata, navodno uključujući i obavještajne službe.
Prema podacima od kasno sinoć, uz 99 posto prebrojanih glasova, stranka Tisza, predvođena Péterom Magyarom, osvojila je 138 mjesta u parlamentu od 199 poslanika. Orbanov Fidesz pao je na 55 mandata, sa 135 koliko je imao prije četiri godine, dok je krajnje desna stranka Mi Hazánk ušla u parlament sa pet mandata.
Tisza je porazila ključne ljude Fidesza i ubjedljivo pobijedila čak i u simboličkim uporištima vladajuće partije, uključujući i budimpeštanski okrug u kojem žive Viktor Orban i njegov prijatelj iz djetinjstva, danas najbogatiji čovjek u Mađarskoj, Lőrinc Mészáros, kao i Felcsút, Orbanovo rodno mjesto, gdje je poznato da je izgradio stadion pored svoje vikendice, prenosi Forbes BiH.
Kako je do toga došlo? Kratak pogled iz Budimpešte...
Godine 2010, Viktor Orban obezbijedio je ustavnu većinu u izbornom sistemu koji je tada bio proporcionalniji i imao dva kruga glasanja. Globalna ekonomija oporavljala se od krize iz 2008. godine, dok je odlazeća socijalistička vlada, predvođena tehnokratskim premijerom Gordonom Bajnaiom, već sprovela bolne mjere štednje povezane sa uslovima za pomoć EU i MMF-a, trošak koji Orban politički nije morao da snosi.
Mađarska je postala jedan od najvećih korisnika fondova Evropske unije, dok je njemačka privreda ubrzavala. Kao integrisani dio evropske ekonomije, Mađarska je u drugoj polovini 2010-ih postala jedan od dobitnika globalizacije. Zaposlenost je dostigla rekordne nivoe.
Istovremeno, pobjeda Fidesza 2010. praktično je razgradila opoziciju. Orban je imao i političke i ekonomske alate da dugoročno oblikuje zemlju.
Viktor Orban prvi put je stupio na nacionalnu političku scenu 1989. godine prkosnim govorom na Trgu heroja u Budimpešti, postavši prvi istaknuti glas koji je zahtijevao povlačenje sovjetskih trupa, tada još stacioniranih u Mađarskoj. Mladi pravnik, koji je liberalizam studirao na Oxfordu uz stipendiju fondacije George Soros, vratio se kući u osvit mađarske demokratske tranzicije i brzo napredovao. Već 1998. služio je svoj prvi mandat kao premijer.
Njegove prve godine na vlasti, po većini ocjena, bile su efikasne. Ipak, poslije samo jednog mandata, njegova vlada je pala, trenutak koji je kasnije jedan partijski insajder sažeo brutalno direktno: „Bili smo na vlasti, ali nismo imali moć.“ Taj poraz označio je prekretnicu. Mnogi upravo tu vide početak Orbanovog zaokreta ka populističkoj politici, usmjerenoj prije svega na osvajanje i zadržavanje moći.
Fidesz je prerastao u manje demokratsku, visoko centralizovanu partiju izgrađenu oko jednog lidera. Lojalnost je sve više potiskivala profesionalnu kompetenciju.
Do trenutka kada se 2010. vratio na vlast, Orban je bio znatno drugačiji lider i na kraju je odlučio da izgradi zemlju po mjeri svoje partije.
Naslijedio je zemlju oslabljenu osmogodišnjom vlašću socijalista i prvi put u svojoj historiji osvojio dvotrećinsku većinu u parlamentu. Sa tom većinom brzo je krenuo u prekrajanje mađarskog ustava. Cilj je bio jasan, učvrstiti moć. Taj prioritet vremenom je potisnuo sve ostale.
Uslijedila je izgradnja dugotrajne političke mašinerije. U naredna tri izborna ciklusa Fidesz je ponovo osvajao ustavne većine, ovoga puta prema izbornim pravilima preoblikovanim upravo tokom Orbanove vladavine, čime je dodatno učvršćena njegova kontrola nad sistemom. Mađarska je platila visoku cijenu da bi Orban ostao na vlasti.
Do 2026. godine, Mađarska je postala jedna od najsiromašnijih i najkorumpiranijih zemalja u Evropskoj uniji. Javne službe su propadale, a politika moći potisnula je vođenje javnih politika. Godinama je vlada upravljala uglavnom dekretima, najprije se pozivajući na migracije, a zatim na rat, dok je sistematski preuzimala kontrolu nad ključnim institucijama. Ništa nije ukazivalo na to da bi takav sistem mogao da se uruši za samo dvije godine.
Šta se dogodilo?
Nastavak teksta čitajte ovdje.
(DEPO PORTAL/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook