Vlada Federacije Bosne i Hercegovine upriličila je danas u Sarajevu komemorativnu sjednicu u povodu smrti akademika Rusmira Mahmutćehajića, prvog potpredsjednika Vlade Republike BiH.

Prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine i ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Republike BiH Rusmir Mahmutćehajić preminuo je 5. aprila u Sarajevu, u 78. godini, a sahranjen je u rodnom Stocu. Bio je intelektualac priznat u državi i širom svijeta, a ljubav prema rodnom gradu za njega je bila posebno važna baš kao i prema cijeloj Bosni i Hercegovini.  

Na komemorativnoj sjednici u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine danas su se od njega, biranim riječima u emotivnim govorima, oprostile brojne kolege, suradnici, predstavnici društvenog i političkog života, ali i trenutni nosioci izvršnih i zakonodavnih funkcija u Bosni i Hercegovini.

Federalni premijer Nermin Nikšić okarakterizirao je Rusmira Mahmutćehajića kao čovjeka čiji je život bio duboko utkan u sudbinu naše države. Pripadao je generaciji ljudi kojoj je historija stavila pred zadatak da brani vrijednosti u koje su vjerovali. 

- Za odgovornost da brani ideju Bosne i Hercegovine, onda kad je bila najugroženija, teško se mogla naći podobnija ličnost. Rođen je u Stocu, gradu susreta kultura i civilizacija, iz svog zavičaja ponio je uvjerenje koje je obilježilo cijeli njegov život. Širio je svoju vjeru u Bosnu i Hercegovinu kao prostor susreta, različitosti i zajedničkog dostojanstva – naglasio je.

Kao vrhunski naučnik, profesor i intelektualac međunarodnog ugleda, prije svega bio je čovjek koji je znanje razumio kao moralnu obavezu prema društvu. 

- Kad je Bosna i Hercegovina, početkom devedesetih godina bila suočena sa agresijom i prijetnjom nestanka, Rusmir Mahmutćehajić nije birao sigurnost akademske distance, stao je u službu države kao prvi potpredsjednik Vlade Republike Bosne i Hercegovine i ministar u najtežim ratnim godinama, dijeleći sudbinu naroda i odgovornost za opstanak zemlje. Bio je državnik u vremenu kad je zagovaranje njegovih stavova iziskivalo otpornost i hrabrost. Njegova misija nije završila ratom. Naprotiv, tad je započela možda i zahtjevnija borba, borba za razumijevanje Bosne i Hercegovine. Kroz desetine knjiga, eseja i javnih nastupa branio je ideju naše zemlje kao zajednice različitih identiteta, uvjeren da se njena snaga nalazi u pluralnosti, ne u podjeli - istaknuo je premijer Nikšić.

Kao osnivač i predsjednik Međunarodnog foruma Bosna, neumorno je stvarao prostor dijaloga između kultura, religija i ideja, vjerujući da istinski mir počinje razumijevanjem drugoga i da mir nije stanje koje se jednom postigne, nego trajni proces koji se iznova gradi.

- Nakon svakog razgovora s njim i svakog njegovog obraćanja ostajala je ista misao, da Bosna i Hercegovina nije zadatak jedne generacije, nego trajna obaveza svih nas. Njegov život svjedoči da se domovina ne brani samo oružjem i politikom, nego i mišlju, riječju. Bio je naučnik koji je razumio savremenost, filozof koji je promišljao tradiciju i državnik koji je znao da Bosna i Hercegovina nije samo teritorija, nego ideja odgovornosti prema drugome - naglasio je federalni premijer.

Danas se, kaže Nikšić, opraštamo od jednog od najznačajnijih predstavnika vremena u kojem su znanje, princip i javna riječ nosili posebnu težinu. 

- Na nama je obaveza da nastavimo ono za šta je živio, da čuvamo dijalog umjesto podjela, razumijevanje umjesto straha i zajedničku odgovornost umjesto ravnodušnosti jer najveće poštovanje prema velikim ljudima ne pokazujemo riječima koje izgovaramo danas, nego društvom koje gradimo sutra - kazao je premijer Nikšić.  

Svjesno danas, niko og govornika na komemorativnoj sjednici nije izgovorio skraćeni naziv države. To je amanet koji je ostavio Rusmir Mahmutćehajić. 

- I sada mogu prepoznati žar s kojim je objašnjavao svoje uvjerenje da svako izgovaranje punog imena Bosne i Hercegovine nosi odgovornost, poštovanje i potvrdu njenog identiteta i njene historije. Neka nam zato ostane njegovo upozorenje i njegova nada da Bosna i Hercegovina traje onoliko koliko smo je spremni svakodnevno potvrđivati svojim djelima - kazao je federalni premijer Nikšić na komemoraciji. 

O liku i djelu Rusmira Mahmutćehajića govorio je danas i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, general Armije RBiH Sefer Halilović, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije Sonja Biserko te brojni drugi poštovaoci njegovog lika i djela. Omogućeno je i upisivanje u knjige žalosti, postavljene sa obje strane govornice u sali Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu. 

Rusmir Mahmutćehajić rođen je u Stocu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1973. na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a 1975. magistrirao i 1980. doktorirao na Univerzitetu u Zagrebu. Specijalizaciju je obavio 1982. u Međunarodnom centru za teoretsku fiziku u Trstu (Italija), a postdoktorske studije 1988. na Katoličkom univerzitetu u Leuvenu (Belgija). Radio je kao istraživač i direktor u Institutu zaštite na radu univerziteta u Sarajevu te kao direktor Instituta za ergonomiju istog univerziteta; od 1985. do 1991. kao profesor i dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Osijeku (Hrvatska). Od 1991. do 1992. bio je potpredsjednik Vlade Bosne i Hercegovine, a od 1992. do 1994. ministar za energetiku, rudarstvo i industriju Bosne i Hercegovine, kad je podnio ostavku. Bio je i član savjeta univerziteta u Sarajevu i Osijeku te predsjednik Komisije za društvene djelatnosti Vlade Bosne i Hercegovine. Od 2023. bio je član Evropske akademije nauka i umjetnosti. U užem naučnom području objavio je brojne stručne i naučne radove. Objavio je i sedamnaest knjiga autorske proze, političkih i filozofskih eseja te prijevoda na bosanski jezik.

(FENA/dg)