NAKON HAVARIJE

Pokreće se istraga: Zašto je toliko zemalja ostalo bez struje i kolike su zaista šanse da se ovakav scenario ponovi?

Hronika22.06.24, 10:12h

Pokreće se istraga: Zašto je toliko zemalja ostalo bez struje i kolike su zaista šanse da se ovakav scenario ponovi?
"Dalekovod Lastva Pljevlja radi se 10-ak godina i izgrađen je 97 posto, ali blokiran je završetak dvije godine. Da je jučer bio u pogonu s velikom dozom sigurnošću mogu reći da do toga ne bi došlo. Ovo se ipak nije moglo predvidjeti niti spriječiti"

 

 

Šta je preopterećenje na interkonektivnim dalekovodima u regionu i kako je došlo do prekida napajanjem u četiri zemlje, kako se jučer reagiralo na havariju i da li možemo očekivati slične scenarije u budućnosti, za N1 je odgovorio Ranko Redžić, direktor nacionalnog dispečerskog centra Crnogorskog elektroprenosnog sistema.


Operater prenosnog sistema u Albaniji saopštio je da su uzroci nestanka struje u zemljama regiona velika potrošnja i ekstremno visoka temperatura koja je je izazvala kvarove na interkonektivnoj liniji sa Grčkom. Šta je sa Crnom Gorom jer izvještaji navode da se slično desilo i u vašoj zemlji?


Bilo je ispada elemenata u sistemima u našoj zemlj i regionu. Analiziramo detalje. Jučer smo imali sastanak s odgovornim licima ENTSO-a koji treba da provede potpunu istragu i utvrdi uzroke. To je postupak koji zahtijeva više mjeseci. ENTSO je ozbiljna organizacija pod kontrolom EU, ne sumnjamo da će dati tačne podatke o onome šta se desilo i preporuke da se više ne desi.


Saopćeno je kako je došlo do velikog preopterećenja interkonektivnoj mreži. Šta to znači?


Svi naš sistemi su povezani. Kad sistem radi međupvoezano to se zove interkonekcija. Kada ispadne jedan element njegovo opterećenje se seli na drugi element i tako dalje. Uporedo bih, ako imate veliku saobraćajnicu u gradu i ako nju zakrčite, ostale ulice počinju da se guše i saobraćaj se blokira.


Rekli ste da ovakva situacija nije viđena za 30 godina. Može li se ponoviti?


Svi smo bili svjedoci onih događaja 90-ih godina, ali tada je bilo mnogo poremaćaja. Što se tiče oblasti JI Evrope imali smo poremećaj koji je bio potencijlano gori od ovoga, ali s blažim posljedicma 2021. kada se čitava balkanska zona od Crnog mora do Jadrana odovjila do ostatka Evrope, ali  na sreću ni u Evropi ni kod nas nije bilo prekida i uspješno smo povezali sistem. U drugim sistemima istoriji je bilo sličnih stvari. U EVropi 2006. kompletna zapadna Evropa od Njemačke do Španije je imala black out. Tada je prvi put nakon 2. svjetskog rata Pariz postao bez struje. Imali smo par godina prije toga slučaj u Kaliforniji. To nije slučajno. Upravo je tada u SAD počela elektorenergetska tranzicija – razdvajanje preduzeća i tržišni nači nabavke električne energije. Ša to znači? Trenutno je energija jeftina na zapadu Evrope i na Balkanu proizvođači ne žele da je prozivode nego kupuju jefitno energiju na zapadu, a kada tamo skoči cijena onda rade obratno. To sve zahtijeva razvoj velikog prenosnog sistema. Trenutno na Balkanu prenosni sistem je usko grlo. Istako bih primjer dalekovoda Lastva Pljevlja koji se radi 10-ak godina i izgrađen je 97 posto, ali blokiran je završetak dvije godine. Da je jučer bio u pogonu s velikom dozom sigurnošću mogu reći da do toga ne bi došlo. Ovo se ipak nije moglo predvidjeti niti spriječiti.


Šta je potrebno još uraditi te kolike su šanse da se ovakav scenario ponovi, pogledajte ovdje.

 


(DEPO PORTAL/ad)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook