Uoči dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, koje danas počinje u Sarajevu, aktueliziran je status OHR-a u našoj zemlji. Nije tajna, dio europskih članica PIC-a želi da ograniči ili čak završi mandat visokog predstavnika u BiH. Po informacijama koje stižu iz briselskih izvora, europski put isključuje OHR iako su isti izvori ovdašnje političare ubjeđivali kako OHR ostaje do mirne Bosne, piše Oslobođenje.

Treba podsjetiti na dva uvjeta koja treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a: Potpisivanje SSP-a i pozitivna procjena situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, te uvjeti 5+2. Koliko je situacija pozitivna, govore različiti stavovi političara iz vladajuće koalicije.

Staša Košarac (SNSD) reći će: “Zatvaranje OHR-a? Da, naravno.” Tvrdi da se više puta od europskih zvaničnika čulo da je jedino moguće kretanje prema Europskoj uniji ako nema stranaca u institucijama Bosne i Hercegovine. Nenad Nešić (DNS) će dodati da je normalno da OHR ne postoji u BiH, a Elmedin Konaković (NiP) da je ta priča kreacija iz moskovskih kancelarija, da on daje punu podršku OHR-u i da će ako bude potrebe reagirati.

Političari iz Republike Srpske su po pitanju državne imovine zauzeli stav tako da se sada nije nimalo bliže bilo kakvoj odluci vezanoj za pitanje državne imovine.

Sam Christian Schmidt je nagovijestio da zaista postoje razgovori o statusu OHR-a i da su vezani za europske integracije. Ambasador SAD-a Michael Murphy je iznio stav svoje zemlje: SAD smatraju da nije vrijeme da se ukine OHR i podržavaju korištenje bonskih ovlasti.

Bilo kako bilo, OHR je dio Dejtonskog sporazuma i valjalo bi da ostane dok ne bude drugačijeg dogovora. A da bi do njega došlo, moraju se za to stvoriti uslovi. U međuvremenu se moraju uzeti u obzir i procjene sigurnosne situacije u BiH, ali i na Balkanu.

Politologinja Elma Karišik za Oslobođenje kaže da se podrška politici Milorada Dodika, ma o koliko malom broju europskih država se radilo, ne smije potcijeniti.

- Iza njega stoji u svakom slučaju i Aleksandar Vučić, stoje i Francuska, Mađarska, stoji Rusija. Sve su to države od kojih Amerika ima neki interes i gdje će nastojati da napravi neko kompromisno rješenje. Sve dok postoje secesionističke politike u BiH, sve dok postoji negiranje genocida u BiH i politike koje vode zasebnu vanjsku politiku, nama OHR, i ovakav bez konkretnih poteza, spor i zabrinut, i takav je potreban BiH, navela je Karišik.

U okolnostima u kojima vlasti RS-a negiraju ulogu Ustavnog suda BiH i nastavljaju sa negiranjem genocida, uloga OHR-a prije svega ima svoju važnost u očuvanju stabilnosti. Iako sa OHR-om zemlja ne može u Europsku uniju, uslovi za to daleko su od mogućih, kaže analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero.

- U uvjetima kada jača patološki utjecaj ruskog totalitarnog režima na Balkanu i prije svega u BiH, u vrijeme kad se obnavlja narativ, dakle brbljarija režima u Beogradu, kako je bilo 90-ih godina sa Miloševićem, dovoljno je vidjeti taj njihov svesrpski sabor, u takvim uvjetima jednostavno nema mogućnosti zamrzavanja bonskih ovlasti, opuštanja pred pritiskom, sitnih ruskih igrača kakav je onaj gospodin iz Laktaša. Nema prostora za otvaranje patogenog utjecaja koji Rusija pokušava ostvarivati u BiH. Sarajevo mora biti čvrsto vezano uz europske vrijednosti. Jasno da Bosna i Hercegovina sa visokim predstavnikom i Uredom OHR-a ne može ući u Europsku uniju, ali tako dugo dok se procesi europeizacije i reforme ne konsolidiraju, mislim da nema govora o ukidanju OHR-a, zamrzavanju bonskih ovlasti i povlačenju visokog predstavnika, kaže Gjenero i dodaje da u ovoj priči treba samo slijediti interese.

- Jasno je kome je ta priča u interesu. Tu postoji interes Srbije koja vjeruje da je sada vrijeme da realizira neke svoje političke dobiti koje nije uspjela realizirati 90-ih godina, kaže Gjenero.

S druge strane, analitičar iz Srbije Dušan Janjić kaže da su oni koji u ovom trenutku i pod ovakvim okolnostima podržavaju ideju odlaska OHR-a iz BiH već gubitnici.

- Iako ima različitih mišljenja o opstanku OHR-a, većina je za to da ostane OHR. Većina je onih kojima je stalo do mira i da se unaprijedi OHR, kao i Vijeće za implementaciju mira. A što se tiče protivnika OHR-a, oni su stali na drugu stranu. To nije strana OHR-a i strana koja drži ključeve mira i stabilnosti Zapadnog Balkana. Oni su u startu osuđeni na gubitak, ali im je ovo tema za unutrašnje potrebe i za povezivanje sa tzv. ruskim interesima na Balkanu, naveo je Janjić i dodao da je tema odlaska OHR-a iz Bosne i Hercegovine kolaterala jačanja desnice i ruskog uticaja u Europi.

- U toj sprezi balkanskih lidera, ruskog uticaja se nameće ta tema OHR-a. Bez obzira na to ko će biti na vlasti u pojedinim zemljama Europske unije, Kvinta odlučuje i Amerika i Velika Britanija imaju odlučujući uticaj i sigurno je da one neće raditi na povlačenju OHR-a, jer bi to u suštini značilo otvaranje krize upravljanja Bosnom i Hercegovinom u Savjetu bezbjednosti, a to je ono što želi Rusija. To je taj problem. Po meni se on koristi za domaću upotrebu, kad su u pitanju šumovi oko OHR-a ili oko Kurtija, onda i Beograd to naduvava, navodi Janjić.

Dvodnevna sjednica Vijeća za provedbu mira svakako će iskristalizirati neke stavove i o OHR-u, ali i kako PIC vidi stanje u našoj zemlji.

(DEPO PORTAL/mm)