Novi banjolučki biskup mons. Željko Majić zaređen je u subotu tijekom euharistijskog slavlja u banjalučkoj katedrali sv. Bonaventure kojeg je predvodio vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić.

Glavni zareditelj bio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić, a suzareditelji umirovljeni banjolučki biskup Franjo Komarica te mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić.

Banjolučki biskup u miru Franjo Komarica uputio je posljednji put, kao dosadašnji biskup, riječi iz poslanice Hebrejima: 'Spomenite se svojih poglavara koji su vam naviještali riječ Božju, a to je Isus Krist, jučer i danas i uvijek'.

- Ovu dragocjenu duhovnu baštinu da je Isus Krist isti, i jučer i danas i uvijek, dužni smo sačuvati i predati sljedećim generacijama vjernika u ovom gradu, Biskupiji i zemlji. Molite jedan za drugoga, molite za one koji vam služe i pomažu da ostanete postojani u vjeri. Posebno molite za onoga koji će pred Bogom i Crkvom biti najodgovorniji za vaše vječno spasenje, a to je biskup Željko Majić. On je našoj Biskupiji Božji dar. Budite mu od pomoći kako bi mogao svakodnevno izvršavati svoju tešku i odgovornu službu. Budite mu odani i poslušni. Radujte se, usavršujte se, tješite se, složni budite. Budite ispunjeni nadom i mir njegujte pa će i Bog mira i ljubavi biti s vama – poručio je biskup u miru Franjo Komarica.

Nakon toga uslijedio je obred ređenja biskupa Željka Majića. Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt pročitao je apostolski nalog pape Franje na hrvatskom jeziku.

Glavni zareditelj vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić poručio je novom biskupu Željku Majiću da bude svjedok milosti koja mu je dana.

- Gospodin te šalje da radosnu vijest donosiš ubogima i iscjeljuješ srca slomljena, da zarobljenima u vlastite slabosti navijestiš duhovnu slobodu i oslobođenje svim sužnjevima zla, da navješćuješ vrijeme milosti gospodnjeg milosrđa njegova. Budi svjedok milosti koja ti je dana, budi ovoj zajednici vjernika sol koja će joj davati Kristov okus i štititi je od svakoga kvara, i moralna svjetiljka budi svim ljudima jer postavljen si da budeš svjetlo koje svima pokazuje pravi put – rekao je nadbiskup Vukšić.

Uslijedio je čin polaganja ruku na glavu izabranika po kome biva zaređen za biskupa. Najprije je ruke položio glavni zareditelj, a potom suzareditelji i ostali nazočni biskupi. Biskup zareditelj izmolio je posebnu molitvu nad izabranikom, nakon čega je uljem svete krizme pomazao njegovu glavu. Novom biskupu uručene su biskupske insignije mitra, prsten i biskupski štap. Ovim činom završen je obred biskupskog ređenja.

Današnjem ređenju nazočili su biskupi Biskupske konferencije BiH, Hrvatske biskupske konferencije, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, Slovenske biskupske konferencije, Austrijske biskupske konferencije i Norveške biskupske konferencije, kao i predstavnici vjerskih zajednica, Pravoslavne crkve i Islamske zajednice te vršitelji službi u Crkvi.

Ređenju su nazočili i predstavnici civilne vlasti, među ostalima, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, eurozastupnica Željana Zovko, hrvatski ministri Gordan Grlić Radman i Ivan Malenica, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, veleposlanik i konzuli Republike Hrvatske u BiH, zatim predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjednik HNS-a BIH Dragan Čović, izaslanica predsjednika RS-a Gabi Račić, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, potpredsjednik RS-a Davor Pranjić te ostali predstavnici državnih, entitetskih i županijskih izvršnih i zakonodavnih vlasti.

Inače, papa Franjo u prosincu je prihvatio odreknuće, odnosno zahtjev za umirovljenjem, dugogodišnjeg banjolučkog biskupa Franje Komarice (78) te je novim biskupom imenovao Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije.

Majić (61) je rođen u Drinovcima, kod Gruda u Hercegovini, a za svećenika je zaređen u Mostaru 1988. godine. Uz službu u različitim župama bio je i vikarom Mostarske biskupije te ravnatelj biskupijskog Caritasa.

Franjo Komarica bio je banjolučkim biskupom još od 1989. godine i sa svojim je vjernicima proveo cijelo ratno razdoblje, a nakon rata uporno se zalagao za povratak prognanih katolika, koji su u najvećem broju Hrvati. S područja Banjolučke biskupije, prema dostupnim podacima, protjerano je 80 posto od oko 120 tisuća vjernika, koliko ih je tamo bilo uoči rata u BiH 1992.

Samo Banja Luka i okolica prije rata imali su više od 30 tisuća katoličkih vjernika, a prema statističkim podacima s kraja 2022. na tome području živi ih svega 1.500.

(FENA/ad)