Surovo je blaga riječ za pojedine komentare mladih koji se nižu nakon samoubistva srpske jutjuberke Kristine Kike Đukić (21). Kristina je godinama trpjela sajber nasilje i borila se protiv uvredljivih i prijetećih komentara, a pravi šok uslijedio je kada su poruke pune mržnje nastavile da se šalju čak i poslije njene smrti.

"Slikaj je kako leži mrtva", "Manje silikona ako može, hvala", samo su neki od sablasnih komentara ispod Kristininih objava, i to oni "najblaži".

Naročito je poražavajuće što su takvi komentari stizali sa profila jako mladih osoba i djece.

Sociologinja Jelena Radović nazvala je ovaj fenomen nekrobuling, a on je, kako objašnjava za Telegraf.rs, još jedan nivo nasilja na internetu i predstavlja nasilnike koji svoje nasilje ispoljavaju nad osobom koja je umrla.

- Surovi komentari ispod fotografije djevojke koja je preminula prikazuju u punom sjajnu apsolutno nepoštovanje, saosjećanje, potpuni nedostatak etike i vaspitanja. Komentari uglavnom dolaze od djece, mlađih generacija, koje je neko morao da nauči prvenstveno kako da se ponašaju u offline životu, pa tako i u online životu. Oba života su mladim generacijama podjednako važna! I ne samo mladima - upozorava Radović.

Još jedno upozorenje naročito je važno. Radović ističe da ovakav tip nasilja na internetu pokazuje da su se mnoge stvari otele kontroli kako roditeljima, tako i ustanovama.

- Nasilje na internetu je odavno sadašnjost, ma koliko mi kao pojedinci, ali i mi kao sistem bježimo od toga. Intenet je postao sastavni dio svakodnevnog života. I kako stalno ponavljam – neophodno je da se njime (internetom, online nasiljem) bavimo kao pojedinci i kao društvo i da stajemo na put tome i kao institucije i to svakodnevno, a ne samo kada se tragedija već dogodila. Svaki vid nasilja utiče na pojedinca i na njegovu okolinu, ali i na cjelokupno društvo. Ako sutra počnemo da se bavimo njime i ako tek sutra počnemo da se bavimo sopstvenom djecom, a i nama samima (kao roditeljima, vaspitačima, nastavnicima, mentorima, državom i institucijama)... pa, kao što vidite, sutra itekako može da bude kasno - zaključuje ova sociologinja.

I udruženja koja se bave problemom nasilja u društvu podsjećaju da je uznemiravanje sa seksualnom konotacijom, koje je između ostalog trpjela i Kristina Kika Đukić, veoma zastupljeno i tinejdžerke ga doživljavaju već od petnaeste godine.

- Pogodila nas je vijest o tragično izgubljenom životu mlade jutjuberke Kristine Kike Đukić i s tim u vezi podsjećamo na neke važne podatke iz istraživanje o nasilju koje smo nedavno sproveli - piše u saopštenju Udruženja "Mame su zakon".

U tom istraživanju odgovore je dalo 970 djevojčica i djevojaka uzrasta od 13 do 19 godina i došlo se do zaključka da mlade djevojke, počevši od 15 godine života, mnogo češće doživljavaju nasilje, sa posebnim akcentom na nasilje koje ima seksualnu konotaciju.

Ispitanice, njih 74 odsto, koje su izjavile da su doživjele seksualno nasilje nije prijavilo nikome to što su doživjele, a tek 11 odsto je reklo roditeljima i ispod tri odsto nadležnim institucijama.

- Nasilje među vršnjacima se ne dešava samo na društvenim mrežama koje su otvorene i širokim masama dostupne, kao što su Tik Tok, Instagram, YouTube itd, već i u manjim zajednicama i grupama, kao što je na primjer Viber ili What's Up, gdje su im korisnici svakako poznati jer se često radi o drugarima iz razreda i uopšte vršnjacima - upozoravaju u ovom Udruženju.

Kazne za nasilnike na mrežama postoje, ali samo ako se žrtve osmjele

Telegraf je istraživao i koje su kazne za nasilnike na društvenim mrežama, jer vlada mišljenje da će, šta god oni objavili, to proći nekažnjeno. Ali, ako se žrtva odluči da ih tuži sudu, i dokaže se da su širili mržnju i ugrozili je, slijedi im i kazna, zatvorska ili novčana.

Kako su advokati objasnili za Telegraf.rs, postoje tri vrste prijava koje se mogu podnijeti za ugrožavajuće ponašanje na društvenim mrežama.

- Ukoliko je riječ o pretnjama i širenju mržnje prema određenoj osobi, podnosi se krivična prijava za ugrožavanje sigurnosti. Ako je riječ o uvredama, može se pokrenuti parnični postupak za naknadu štete usljed povrede ugleda i časti. Treći postupak koji se može pokrenuti je za krivično djelo proganjanje. To, recimo, može biti slučaj ako neko, protivno volji jedne osobe, uporno pokušava da stupi u kontakt sa njom i uznemirava je - objašnjava advokat krivičnog prava Ognjen Radić.

(DEPO PORTAL/ad)