Od vremena skromnog „rođendana željeznice“ u Engleskoj, kada je 27 septembra 1825. godine, Džordž Stivenzon (George Stephenson 1781-1848.) postavio svoju jednostavnu lokomotivu na kolosijek da povuče voz od Stoktona do Darlingtona, interes za ovaj izum pokreće ljudski pronalazački duh, koji i danas radi na njegovom unapređivanju. Ona je otvorila put drvetu iz šuma na svjetska tržišta, a uglju do fabrika i gradova. Cijelom XIX stoljeću obilježje daju željezo i željeznica.

Danas se u Evropi, kao najvećoj turističkoj destinaciji svijeta, željeznicom odvija preko 42% ukupnog turističkog prometa, što prevedeno u brojeve čini oko 300 miliona turista godišnje od ukupnog broja preko 650 miliona turista. Uz godišnji putnički promet željeznicama EU od oko 8,5 milijardi putnika, željeznice su i dalje sinonim progresa, a njihovo građenje je usmjereno prema političkim, ekonomskim i strateškim ciljevima najvećih internacionalnih sila svijeta. Bliska budućnost su specijalno dizajnirane kompozicije za teretni saobraćaj i putničke kompozicije koje lavitiraju na jednoj šini nadzvučnim brzinama u cijevima sa razrijeđenim zrakom.

Danas se u Evropi, kao najvećoj turističkoj destinaciji svijeta, željeznicom odvija preko 42% ukupnog turističkog prometa, što prevedeno u brojeve čini oko 300 miliona turista godišnje od ukupnog broja preko 650 miliona turista

Svojevremeno je Studija Francuskog instituta za željeznički promet utvrdila da željeznička pruga dvostrukog kolosijeka može prevesti 500 puta više putnika i 300 puta više tereta od trostruke autoceste sa dva smjera. Sistem za trgovinu emisijama Evropske unije – EU ETS, predviđa da će prijevoznici u slijedećim godinama morati kupovati karbonske kompenzacije za svaku metričku tonu ugljen-dioksida koju ispuste u atmosferu. To znači nulta stopa zagađivanja atmosfere, a ekonomični prijevoz će biti električnom željeznicom i brodovima na pogon vodonikom. 

Federacija BiH ostvaruje 5,5 puta veći fiskalni promet od Republike Srpske, a kantoni Sarajevo, Zenica i Tuzla sa oko 1,7 miliona stanovnika ostvaruju 60% fiskalnog prometa FBiH. Nesporni ekonomski značaj je remont pruge Sarajevo – Zenica (cca 65 km) kojom se brzom željeznicom uvezuje preko 1 milion stanovnika, a izgradnjom kratke željezničke dionice Vareš – Banovići moguće je skraćenje željezničke pruge Sarajevo – Tuzla sa sadašnjih 270 km na sjajnih 110 km. Istovremeno se skraćuje za 160 km i veza jedine naše (neremontovane) riječne luke Brčko sa lukom Ploče. Rekonstrukcijom postojećih pruga uvezuje se željeznička mreža BiH sa mrežom željeznica Evrope, ali što je još važnije valorizira se demografski kapital Bosne i Hercegovine koji u krugu od cca stotinjak kilometara oko Sarajeva uvezuje brzim željeznicama preko 2 miliona stanovnika.

Izgradnjom kratke željezničke dionice Vareš – Banovići moguće je skraćenje željezničke pruge Sarajevo – Tuzla sa sadašnjih 270 km na sjajnih 110 km

Stručnjaci za željeznički saobraćaj nas informiraju da usvojena varijanta izgradnje pruge Vareš – Banovići skraćuje sadašnju željezničku vezu Sarajevo – Tuzla od 270 km, na oko 180 km sto je u potpunosti neprihvatljivo. Ako tome dodamo da sadašnja stara cesta iz Sarajeva za Tuzlu u dužini oko 120 km nije modernizirana, Tuzlanski kanton kao najmnogoljudniji u Bosni i Hercegovini neće biti adekvatno povezan sa Sarajevom.

Koliki je značaj valoriziranja demografskog kapitala Bosne i Hercegovine pokazuju podaci UNDESA za 2017. godinu, koji navode stopu migracije u BiH od 49,5%, što nas svrstava u sami vrh neslavne liste svijeta. Donji prag brzine prijevoza željeznicom u Evropi između Sarajeva i Zenice ne smije da prelazi 30 minuta, a do Tuzle vožnja mora da bude ispod sat vremena.

Stručnjaci za željeznički saobraćaj nas takođe informiraju da u budućim razvojnim planovima željeznica Bosne i Hercegovine nigdje ne vide postojeću Unsku prugu. „Kao da ju je neko gumicom izbrisao iz svih budućih planova“ – kaže jedan ugledni stručnjak na nedavno završenom 14-tom Kongresu o transportnoj infrastrukturi i transportu, održanog 2/3. oktobar 2025. godine u Sarajevu. Šta to u budućnosti znači za USK kao najzapadniju administrativnu i upravnu jedinicu u Bosni i Hercegovini? Neadekvatna i zastarjela cestovna mreža, nedozvoljivo mali broj graničnih prijelaza, nepostojanje aerodroma i neuvezanost u mrežu željeznica Evrope i pored postojeće Unske pruge, a posebno saobraćajnu neuvezanost sa ostatkom Bosne i Hercegovine.

Donji prag brzine prijevoza željeznicom u Evropi između Sarajeva i Zenice ne smije da prelazi 30 minuta, a do Tuzle vožnja mora da bude ispod sat vremena

Nesporni ekonomski, društveni i politički značaj, prije remontovanja bosanskohercegovačkih željezničkih pruga bi bilo hitno uvođenje u promet turističkih panoramskih i nostalgija željezničkih kompozicija, kojima nije bitna brzina prijevoza. Turističke panoramske kompozicije uvesti prioritetno na Unskoj prugi i prugama Sarajevo – Mostar i Sarajevo – Vareš.

Unsko-sanski kanton jednostavno mora biti uvezan brzom željeznicom sa Evropskom unijom, a hitno mora pokrenuti turističke kompozicije kojima nije smetnja neremontovana pruga, u smislu valoriziranja nespornih turističkih atrakcija nizvodno od Bihaća. Istovremeno hitno uvesti turističke panoramske kompozicije, partnerstvom javnog i privatnog sektora, uzvodno od Bihaća, odnosno kroz Nacionalni park Una.

U slučaju opstrukcije R Hrvatske (jer trasa pruge od Troslapa na Uni na više mjesta krivuda uz državnu granicu), uspostaviti obilazak NP Una panoramskom željeznićkom kompozicijom na dijelu nesporne bosanskohercegovačke teritorije od Bihaća do Troslapa i od Kulen Vakufa do ispod sela Veliki Cvijetnić.

NP Una je u prošloj godini ostvario preko 160 hiljada posjeta na svih 5 ulaza uz najskuplju ulaznicu u top sezoni od 8 BAM i prosječnu cijenu ulaznice od cca 3-4 BAM. Susjedni Nacionalni park Plitvička jezera u 2024. godini, ostvario je oko 1,5 milion posjetilaca uz najskuplju ulaznicu u top sezoni od 40 EUR. Potrebno je pomenuti da NP Plitvička jezera reducira broj posjetilaca zbog prijetnji skidanja sa Liste svjetske prirodne baštine UNESCO, radi prekomjernog broja posjetilaca.

Hitno uvesti turističke panoramske kompozicije, partnerstvom javnog i privatnog sektora, uzvodno od Bihaća, odnosno kroz Nacionalni park Una

Turistički multiproizvod Bosne i Hercegovine, odnosno u ovom slučaju jedan od njegovih takođe kompleksnih podproizvoda, a to je saobraćajna infrastruktura koju čine autoceste, željeznice i aerodromi ne omogućava ekonomski i turistički razvoj. Bosna i Hercegovina nije uvezana u mrežu autocesta i željeznica Evrope, a jedini ozbiljni aerodrom Sarajevo po ostvarenom prometu putnika se nalazi u četvrtoj grupi aerodroma u regionu. Sjajna vijest je da se pokreće direktna zračna veza sa Kinom odakle su moguće konekcije sa Dalekim istokom.

Sve zemlje od Baltika do Jadrana su završile svoje dionice koridora Baltik – Jadran nazvan Vc, osim Bosne i Hercegovine koja je za posljednjih 30 godina uspjela da izgradi trećinu svoje dionice. Privrednici i javnost nisu spremni da čekaju još 60 godina, koliko nam je potrebno da se ovim tempom izgradnje Bosna i Hercegovina uveže u mrežu autocesta Evrope.

Valoriziranje demografskog kapitala Bosne i Hercegovine uvezivanjem brzim željeznicama Sarajeva, Zenice i Tuzle, kao i hitno oblikovanje neremontovanih željezničkih pruga za prihvat turističkih panoramskih i nostalgija kompozicija je realan i izvodljiv cilj.    

Sve zemlje od Baltika do Jadrana su završile svoje dionice koridora Baltik – Jadran nazvan Vc, osim Bosne i Hercegovine koja je za posljednjih 30 godina uspjela da izgradi trećinu svoje dionice

Kanjon Neretve je velika panoramska atrakcija koju je potrebno valorizirati

Bosna i Hercegovina posjeduje potencijal jedne od 10 top kulturnih i ekoturističkih destinacija svijeta, ali mora izaći iz saobraćajne izoliranosti. Za takav poduhvat potrebno je da Bosna i Hercegovina „bude svoja“. Do tada treba da svako djeluje u svome sektoru u skladu sa svojim nadležnostima, uvjerenju i sposobnostima.

Na ovom linku možete pročitati referat sa navedenog Kongresa pod naslovom: Ekonomski, društveni i politički značaj željeznica za razvoj kulturnog i ekoturizma u Bosni i Hercegovini.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.  

(DEPO PORTAL/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook