Narodno pozorište Tuzla nije se odlučilo na otkaz glumcu koji je seksualno uznemiravao mlađu kolegicu iz razloga što je prošlo više od godinu od samog čina seksualnog uznemiravanja do trenutka kada je njegovo djelo obznanjeno. Prema odgovoru koji smo dobili iz Pozorišta, čin seksualnog uznemiravanja, odnosno glumčevo zatvaranje kolegice u posebnu prostoriju, svlačenje pred njom, pozivanje na seksualni odnos i njegovo samozadovoljavanje, desio se u maju 2019, dok je disciplinski postupak pokrenut u februaru 2021. godine, piše Oslobođenje.

- Član 100. Zakona o radu FBiH propisuje da se otkaz može izreći najkasnije godinu od učinjenja povrede radne obaveze, te otkaz nije mogao biti izrečen zbog zakonske zastare. Osim toga, komisija je utvrdila, s obzirom na težinu djela i na sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, da će izrečena mjera pisanog upozorenja pred otkaz zadovoljiti svrhu kažnjavanja, što je i vanjska saradnica (glumica, op. a.) kazala da bi bilo adekvatno, kazao je direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Ćatibušić.

Pozorište je odmah nakon prijave seksualnog uznemiravanja slučaj prijavilo i Tužilaštvu TK-a, koje je već formiralo predmet i priprema saslušanja svjedoka, a u obzir će uzeti i disciplinsku mjeru iz Pozorišta u kojoj je prestupnik već priznao šta je uradio i prihvatio kaznu.

- Ima elemenata kršenja i Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, ali i elemenata bludnih radnji, od čega će zavisiti da li će predmet ići na državno tužilaštvo ili ostaje u našoj nadležnosti, kazao je Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK-a.

Sudeći po odgovorima iz Pozorišta, “kazna” koju je glumac dobio je adekvatna i zakonita, međutim, javnost, ali i dio glumačkog esnafa, smatra da je ona daleko od pravedne. Kako nezvanično saznajemo, nekoliko glumaca iz Sarajeva i drugih pozorišta uputilo je pisma, negodujući zbog reakcije Pozorišta u smislu da je zbog zaštite identiteta jedne osobe, koja je počinila bludnu radnju nad mlađom kolegicom, dovedena u pitanje reputacija cijele institucije.

Ovaj slučaj je skrenuo pažnju i na neadekvatnu legislativu koja reguliše ovaj široko rasprostranjen problem u bh. društvu.

- Ovaj, ali i drugi slučajevi odranije, jasno ukazuju na to da politiku protiv seksualnog zlostavljanja ne provode oni koji trebaju. Nijedna državna institucija ili ustanova nema akte koji to uređuju. Radnici, i žene i muškarci, moraju biti zaštićeni, moraju znati kome da se obrate, kazala nam je Jasna Zečević, direktorica Udruženja Vive žene iz Tuzle.

(DEPO PORTAL/dg)