Mnogima ne smeta zaspati uz uključen televizor, svjetlo iz hodnika ili uličnu rasvjetu koja dopire kroz zavjese. Međutim, novo istraživanje ukazuje na to da izloženost svjetlosti tokom noći može biti povezana s promjenama na srcu i povećanim rizikom od pojedinih srčanih i krvožilnih bolesti.

Studija, objavljena u septembru 2026. godine u časopisu European Heart Journal, obuhvatila je više od 11.000 učesnika iz britanske baze podataka UK Biobank. Oni su sedam dana nosili uređaje na zapešću koji su mjerili, između ostalog, količinu svjetlosti kojoj su bili izloženi tokom noći.

Nekoliko godina kasnije istraživači su magnetnom rezonancom pregledali njihova srca i uporedili rezultate s ranije zabilježenom izloženošću svjetlosti.

Pokazalo se da su osobe izložene većoj količini noćne svjetlosti češće imale promjene poput povećane mase lijeve srčane komore, zadebljanja srčanih stijenki i slabijih pokazatelja rada srca. Ove promjene ne znače nužno da osoba ima srčanu bolest, ali mogu ukazivati na procese koji dugoročno opterećuju srce.

Istraživači su analizirali i zdravstvene podatke više od 73.000 ljudi, prateći pojavu srčanih i krvožilnih bolesti tokom osam do deset godina.

Rezultati su pokazali da je kod osoba s najvećom izloženošću noćnoj svjetlosti zabilježen:

• 29 posto veći relativni rizik od zatajenja srca;
• 24 posto veći rizik od srčanog udara;
• 33 posto veći rizik od moždanog udara.

Uočena je i povezanost s povećanim rizikom od fibrilacije atrija, odnosno poremećaja srčanog ritma.

Važno je naglasiti da ovi rezultati pokazuju povezanost, ali ne dokazuju da noćno svjetlo direktno uzrokuje navedene bolesti.

Kako noćno svjetlo utiče na organizam?

Svjetlost ima važnu ulogu u regulaciji biološkog sata, odnosno prirodnog ritma spavanja i budnosti. Izloženost svjetlosti tokom noći može poremetiti taj ritam i skratiti trajanje sna.

Nedostatak kvalitetnog sna povezuje se s promjenama krvnog pritiska, radom srca i drugim procesima važnim za zdravlje krvnih sudova. Istraživači smatraju da poremećaj sna može djelimično objasniti uočene rezultate, ali da su mogući i drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno istraženi.

Trebamo li izbjegavati svjetlost tokom noći?

Studija ima određena ograničenja. Izloženost svjetlosti mjerena je samo sedam dana, a uređaji nisu mogli utvrditi dolazi li svjetlost od televizora, lampe ili ulične rasvjete. Također, nije moguće u potpunosti isključiti utjecaj drugih životnih navika i zdravstvenih faktora.

Zbog toga se ne može tvrditi da spavanje uz uključen televizor direktno izaziva srčane bolesti. Ipak, rezultati ukazuju na važnost kvalitetnog sna i odgovarajućeg okruženja za spavanje.

Gašenje televizora, smanjivanje nepotrebnog osvjetljenja i održavanje redovnog ritma spavanja jednostavne su navike koje mogu doprinijeti kvalitetnijem odmoru. Da li takve promjene mogu direktno smanjiti rizik od srčanih bolesti, pokazat će buduća istraživanja.

(DEPO PORTAL/ad)