U svjetlu trenutnih reformi u Bosni i Hercegovini i ultimativnih očekivanja da ovdašnje vlade (RS i FBiH) konačno uđu u koštac sa enormno visokim doprinosima na plate i započnu proces njihovog smanjenja, ekonomski analitičar iz Beograda Dragan Radović načinio je za DEPO Portal analizu aktuelnih opterećenja na zarade i na primjeru Republike Srpske pokazao šta bi značilo njihovo smanjenje, kako bi se ono trebalo sprovoditi, te zašto bi i znatno manje stope opterećenja zarada polučile jednak iznos budžetskih priliva...  

Piše: Dragan RADOVIĆ

Nedavno je iz Vlade Republike Srpske stiglo obavještenje da smanjenje stope opterećenja zarada neće biti do kraja godine. Naime, Vlada RS se obavezala kroz Reformsku agendu i kroz ekonomskou politiku za ovu godinu da će pokrenuti aktivnosti na smanjenju ukupnih troškova rada.

Razlog je, kako kažu u Ministarstvu finansija RS, što usljed smanjenja stope doprinosa nastaje manjak prihoda koji nema sa čime da se pokrije, kao i da je Vlada razmišljala da poveća stopu PDV-a, što se nije moglo postići na nivou BiH.

Zadržavanje previsokih stopa opterećenja zarada je siguran put za dalje urušavanje privrednog ambijenta koje za sobom povlači:

a. sve veće otpuštanje radnika i prevođenja u rad na crno,
b. bježanja privrednika iz legalnog rada u nelegalan rad,
c. smanjenje prihoda u zdravstvenom i PIO fondu,  
d. sve veće dotacije iz budžeta istim fondovima kako bi bilo dovoljno sredstava za liječenje i isplatu penzija.

 
Povećanje dotacija neminovno gura državu u dalje zaduživanje pri čemu se ulazi u začarani krug: smanjenje penzija i plata u javnom sektoru, povećanje stopa PDV-a, povećanje cijene struje, povećanje poreza na dobit, povećanje poreza na imovinu. Poslije nekoliko krugova, kada zaduženost dostigne 70 do 80% BDP, kreće rasprodaja energetike, voda, šuma, rudnih bogatstava – sve već poznato i viđeno pod imenom „Grčki scenario“.  

Može se zvati i „Srpski scenario“, razlika je što Srbija kasni par godinu u odnosu na Grčku, državni dug je nekoliko puta niži,  skoro isti koliko je i BDP niži.

SADAŠNJE STANJE: Šta treba raditi u RS da bi se izbjegao „Grčki scenario“? Treba prvo identifikovati sadašnje stanje, presjek je sljedeći:

1. RS ima 250 hiljada zaposlenih, penzionera skoro isto (krajem 2015. godine 248.700 ) – 1 : 1 (vrlo nepovoljan odnos);
2. Stopa opterećenja zarada 62% (1 : 0,62), u staroj Jugoslaviji 1985. godine stopa opterećenja zarada bila je 1 : 0,35;
3. Prosječno isplaćena neto zarada u avgustu 2016. godine  838,00 KM;
4. Sto hiljada radnika, po riječima portparola PIO fonda RS Tihomira Joksimovića, ima isplaćenu minimalnu zaradu sa minimalnim doprinosima. Procjenjuje se da polovina ima značajan dodatak zarade isplaćen u gotovini, bez dodatno plaćenih doprinosa na rad;
5. Procenjuje se da ima 80.000 radnika na crno, bez prijave na rad;
6. Stopa PDV 17 %.

PRIJEDLOG RJEŠENJA: Prvo, stopa opterećenja zarada se snižava za 15%, sa 62%  na 47%, koliko bi bilo naplaćenih doprinosa. Trenutna prosječna naplata poreskih dažbina, pod uslovom da svi plaćaju doprinose na mjesečnom nivou je:

- 250.000 radnika x 838,00 KM (pros.zar.) x 62% (doprinosi) = 129,89 miliona KM

- Spuštanjem doprinosa za 15%, uzmimo primjer da je svih 80.000 radnika sa crnog rada prevedeno u legalan rad, dobijamo 330.000 radnika x 838,00 KM (pros.zar.) x 47% (doprinosi) = 129,97 miliona KM

 
Prvi zaključak: Smanjenjem stope opterećenja zarada za 15% i prevođenjem svih 80.000 radnika sa crnog u legalan rad prihodi u fondovima bili bi 100% identični! To bi značilo da nema potrebe tražiti druga rješenja za popunjavanje budzetske „rupe“ jer prihodi ne bi bili manji.

Za 80.000 radnika prevedenih sa crnog u legalan rad potrebno je obezbijediti novac na tekućem računu, što bi značilo da poslodavac mora da prijavi prihod (pazar) u iznosu od: 80.000 radnika x 838,00 KM (pros.zar.) = 29,6 miliona KM za neto zaradu, kao i 47% dodatnih za doprinose koji iznose 13,12 miliona KM. Pazar bi morao biti veći za dodatnih 17% zbog PDV-a, kako bi poslodavac po odbijanju istog imao dovoljno novca za isplatu legalne zarade.

Drugi zaključak: Za dosadašnjih 80.000 radnika, da bi se obezbijedilo dovoljno novca za isplatu prosječne neto zarade na nivou RS, dobijamo dodatna sredstva za budžet, PDV u iznosu od 7,4 miliona KM.

Trenutno mjesečno ima 100.000 isplaćenih minimalnih zarada sa minimalnim doprinosima; koliko bi dodatnih prihoda bilo za fondove ako bi te te plate bile isplaćene na nivou proseka u RS?  

Minimalna zarada iznosi 370,00 KM, prosječna 838,00 KM, dodatno isplaćena razlika iznosi 468,00 KM x 100.000 radnika = 46,8 miliona KM x 47% (doprinosi) = 22 miliona KM dodatnih prihoda. Poslodavcima bi dodatni trošak za zarade ukupno iznosio 68,8 miliona KM (46,8 + 22,0), zbog čega bi morali na tekući račun uplatiti pazar (prijaviti prihod) u tom iznosu, uvećan za PDV u iznosu od 13,68 miliona KM.

Treći zaključak: za 100.000 radnika isplaćenih po prosječnoj zaradi ukupni dodatni prihod u fondovima u budžetu bili bi veći za 35,68 miliona KM.

Sve ukupno, snižavanjem doprinosa na zarade sa 62% na 47%, prevođenjem 80.000 radnika sa crnog u legalni rad, isplatom prosječne zarade za 100.000 radnika kojima je danas isplaćena  minimalna zarada, uplatom većih pazara kako bi se obezbijedilo dovoljno sredstava na tekući račun za isplatu zarada, budzet bi mogao da dostigne naplatu u iznosu od 173,05 miliona KM, veću za 33,2% od trenutno moguće naplate od 129,89 miliona KM.

 
Iz svega napisanog zaključuje se da su potpuno pogrešni prijedlozi stručnjaka iz Ministarstva finansija Republike Srpske da se moraju povećati stope PDV-a i drugih poreza (na imovinu) ukoliko bi bile smanjene stope opterećenja zarada. Pod uslovom i da se ne ostvari sva moguća naplata, prikazana u tekstu, sasvim dovoljno prostora ima da naplata bude veća od sadašnje.  

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)