Prema jezivoj ekonomskoj analizi koju je proveo Merrill Lynch, svijet se nalazi na pragu četvrte industrijske revolucije, uslijed koje će u sljedećih 20 godina gotovo polovica čovječanstva ostati nezaposlena.
U izradi izvještaja na 300 stranica, koji je na uvid dobio britanski The Guardian, korišteni su podaci istraživanja najuglednijih svjetskih sveučilišta, a rezultati upozoravaju na dolazak ‘robotske revolucije’, prenosi Jutarnji.hr.
Naravno, vrhunski stručnjaci za ekonomske trendove i tehnologiju ne misle da je pred nama pobuna robota nalik priči iz znanstvene fantastike, već upozoravaju da će roboti učiniti ogromnu količinu poslova zastarjelima i stvoriti veliki segment radno sposobnog stanovništva za koji jednostavno neće biti posla.
Do ovog scenarija neće doći u nekoj dalekoj budućnosti, već vrlo skoro - unutar manje od 20 godina 35% radnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i 47% radnika u SAD-u moglo bi ostati bez svojih poslova.
- Suočeni smo s novom paradigmom, koja će promijeniti način na koji živimo i radimo, stoji u izvještaju. Autori upozoravaju kako je brzina tehnoloških inovacija u proteklih nekoliko godina prestala rasti linearno i počela rasti eksponencijalno.
- Sve veće korištenje robota i umjetne inteligencije pogodilo je sve sektore industrije i postalo je integralni dio naših života.
Roboti i umjetna inteligencija danas mogu raditi gotovo sve poslove niskokvalificiranih radnika, a u razvoju su i brojni ‘botovi’ koji mogu raditi poslove financijskih analitičara, medicinskih dijagnostičara, pa čak i kreativne poslove poput dizajna, slikarstva ili komponiranja glazbe.
Izvještaj Merrill Lyncha upozorava da će većina nestalih poslova biti poslovi niže i srednje klase, što bi moglo dovesti do daljeg rasta ekonomske nejednakosti u svijetu.
- Veliki rizik uspona robota i umjetne inteligencije je potencijal za sve veću polarizaciju rada, pogotovo za nisko plaćene poslove u uslužnom sektoru i nestanak poslova srednje klase koji su se oslanjali na fizički rad.
U slučaju najpozitivnijeg scenarija, ljudski rod bi možda konačno mogao ostvariti san ekonomista Johna Maynarda Keynesa, koji je 1930. predvidio da ćemo unutar sljedećih 100 godina, zahvaljujući tehnologiji, skratiti radni tjedan na samo 15 sati, dok bismo ostatak našeg vremena imali za sebe.
No, niti jedan tehnološki napredak koji je povećao učinkovitost proizvodnje do sada nije omogućio da radnici rade manje za isti novac - uvijek bi došlo do toga da manje radnika radi jednako dugo kao i prije, dok višak ostaje bez posla.
Analitičar think-tanka New Weather Institute Andrew Simms upozorava da bi moglo doći do sve veće razlike između ‘gubitnika’ i ‘dobitnika’ nadolazećeg sustava.
- Izloženi smo opasnosti, po prvi put u povijesti, da ćemo stvoriti ogroman broj ljudi koji nam nisu potrebni - izjavio je za The Guardian.
- Pitanje bi moralo biti: kakvu vrstu ekonomije želimo, i koje bi ona ljudske potrebe morala ispuniti?
Koga će sve zamijeniti roboti? |
|
Vozače Robotski automobili danas su u svim medijima, a već unutar par godina bit će na svim cestama. Profesionalni vozači, taksisti, kamiondžije, vlakovođe, dostavljači, svi bi mogli uskoro biti zamijenjeni umjetnim inteligencijama koje se ne umaraju, ne šalju poruke za vrijeme vožnje, ne piju alkohol, uvijek gledaju mrtvi kut, i ne zahtijevaju mjesečnu plaću.
Radnike u tvornicama Trend koji je počeo još u prošlom stoljeću nastavit će se sve većim intenzitetom. U japanskoj autoindustriji, na 10.000 ljudskih radnika već dolazi 1.520 robota, a ta brojka će rasti sve više u nadolazećim godinama. Prepreka uvođenju robota u sve industrije do sada je bila visoka cijena razvoja specijaliziranih robota za potrebe pojedinih industrija. No, odnedavno se razvijaju roboti za fizičke poslove ‘opće prakse’, koji mogu naučiti obavljati široku paletu poslova, od sastavljanja igračaka do izrade odjeće. Jedan takav robot mogao bi koštati kao godišnja plaća jednog radnika, no zauzvrat bi radio godinama, bez odmora, sna, pauza, padova koncentracije ili varijacija u kvaliteti posla. Merrill Lynch procjenjuje da bi uštede na takvim poslovima mogle doseći i 90% sadašnje cijene radne snage.
Radnike u ugostiteljstvu Startup iz San Francisca dizajnirao je robota koji može obavljati sve radnje kao i djelatnici u restoranima brze hrane - oblikovanje hamburgera, pečenje mesa i peciva i dodavanje priloga. Otprije postoje robotski konobari, koje bi unutar 20 godina mogla imati većina restorana, osim najluksuznijih.
Financijske savjetnike Složeni algoritmi u stanju su uzeti u obzir brojne faktore, proučiti vaše navike trošenja i štednje i izvrtiti tisuće kombinacija kako bi pronašli optimalne instrumente za vašu štednju ili kreditiranje.
Liječnike i dijagnostičare Samo prošle godine obavljeno je oko 570.000 robotskih operacija. Onkolozi Sloan-Kettering centra za rak u New Yorku već godinama koriste usluge IBM-ovog ‘Watsona’, superračunala koje pomaže u dijagnosticiranju pacijenata. Iako neće u potpunosti eliminirati potrebu za ljudskim liječnicima, roboti bi mogli obavljati veći dio posla u zdravstvu za koji je trenutno potrebno mnogo stručnog osoblja.
Osobne asistente za starije i osobe s invaliditetom Merrill Lynch procjenjuje da će globalno tržište robota ‘osobnih asistenata’ narasti na 17 milijardi dolara samo u sljedećih pet godina, potaknuto sve starijim stanovnicima u razvijenom svijetu. |
(Jutarnji.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook