"Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije" naziv je novog "specijalnog izvještaja" Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kojem se navodi da su zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih desetljeće i pol prošle kroz veliku ekonomsku transformaciju, no da Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija bez hrabrog poticaja na nove reformske poteze ne mogu očekivati da će privući dovoljno novih investicija. 

"Za zemlje Zapadnog Balkana tranzicija od socijalizma prema kapitalizmu i demokraciji bila je manje glatka nego u drugim dijelovima istočne Europe. No, nakon što je rat završio i vratio se mir, ove zemlje učinile su više nego obnovu: počele su transformaciju u tržišna gospodarstva, liberalizaciju cijena, privatizaciju mnogih poduzeća u državnom i društvenom vlasništvu, a počele su i izgradnju institucija potrebnih za potporu tržišnom gospodarstvu", navodi se u izvještaju MMF-a. 

U izvještaju se navodi da zemlje Zapadnog Balkana shvaćaju da bez makrookonomske stabilnosti ne može biti ni nade u trajni rast te da je MMF "duboko predan regiji, kroz naše političko savjetovanje, našu podrku za izgradnju kapaciteta i, ako je to negdje potrebno, naše financiranje". U nadi da će idućih 15 godina donijeti pozitivnije promjene, nego prethodnih 15, MMF je izdao ovaj izvještaj na 118 stranica. 

Bez značajnijeg pomaka

Premda se navodi da proces transformacje nije bio jedinstven u cijeloj regiji, jer su se razlikovale i startne pozicije, izvještaj navodi da je u većini zemalja Zapadnog Balkana izostala široka politička podrška dugoročnim reformama, a to je predstavljalo ključan element transformacije novih država članica. Ipak, MMF smatra da je napredak tiokom posljednja dva desetljeća bio vidljiv u svakoj zemlji, što je rezultiralo povećanjem prihoda i životnog standarda. Jedan od ciljeva njihovog izvještaja je dokumentirati tu transformaciju, kako materijalna postignuća, tako i propuštene prilike. 

Visoki javni dug

Gospodarski rast ipak je u većini zemalja niži u u odnosu na 2000. godinu, a i stopa nezaposlenosti su vrlo visoke u mnogim zemljama. Kao što se dogodilo i drugdje u Europi, gospodarski rast je usporen i otišao je unatrag. Razdoblje rasta navelo je neke zemlje u regiji da sniže porezne stope. Nakon što je došla kriza, zemlje zapadnog Balkana vide da je teško razmjerno trošiti manje što bi odgovaralo padu prihoda. "Kao rezultat toga, neke od zemalja, posebno Srbija i Hrvatska, danas imaju vrlo visoku razinu javnog duga, pogoršanu fiskalnim deficitima koji se trebaju spustiti dolje". 

Kao ključne probleme izvještaj spominje neučinkovitu birokraciju i korupciju, dočim reforma korporativnog upravljanja i dalje ostaje neispunjeno obećanje. Brojna neefikasna poduzeća u državnom ili društvenom vlasništvu potrebno je privatizirati, pa uz nisku konkurentnost i to utječe na rast gospodarstava zemalja Zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana daleko su još od strukturalnih preobražaja, premda je proces pristupanja Europskoj uniji najjači katalizator reformi u novim članicama. 

Pri vrhu liste reformi koje se trebaju što je prije moguće provesti su one koje se odnose na kvalitetu institucija, potom slijede refeorme koje se odnose na učinkovitost robnog tržišta i infrastrukturu. Prvih deset reformi koje BiH treba provesti odnose se na institucije (pravo vlasništva, povjerenje javnosti u političare, teret državnih regulativa, transparentnost u vođenju politike, rasipništvo državne potrošnje, zaštita manjinskih prava, zlouporaba javnih dobara) i učinkovitost robnog tržišta (rasprostranjenost stranog vlasništva, troškovi poljoprivredne politike, utjecaj pravila poslovanja na izravna strana ulaganja). 

Izvješće "Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije" možete pronaći ovdje. 

(net.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)