Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti (FPZ) u Zagrebu, na ekonomskoj grupi predmeta, za Anadolu Agency (AA) govorio je o slabostima hrvatskog turizma, te njegovim razvojnim kapacitetima 365 dana u godini kojemu loše vrijeme u udarnim, ljetnim mjesecima ne bi umanjilo gubitke.

Makroekonomist Ante Babić vidi prošlogodišnji hrvatski uspjeh kao slučajnu posljedicu nemira i krize u drugim sredozemnim morskim destinacijama.

Udruga hrvatskih hotelijera zatražila je od premijera Zorana Milanovića da smanji stopu poreza na dodanu vrijednost (PDV) na smještaj sa sadašnjih 13 na pet posto kako bi se konkurentnost hrvatskog turizma povećala. Hotelijeri su iznijeli pred premijera još šest zahtjeva zbog loših ovogodišnjih pokazatelja i tzv. srpanjske rupe, nevremena i izmijenjenih okolnosti rada, posebno u priobalnom turizmu.

Potreba za turizmom 365 dana u godini

Profesor Luka Brkić ne misli da bi smanjenje PDV-a nešto bitno promijenilo, jer je u prošloj godini međustopa PDV-a bila nula i rezultat toga nije bilo nikakavo značajnije povećanje prihoda od turizma u odnosu na prethodne godine.

"Hrvatski prihod od turizma uvijek se kreće između 7 i 7,5 miljardi eura. Ta mjera nije ništa strukturno promijenila u našoj turističkoj ponudi. To možete tumačiti i s druge strane, a to je da smo na taj način i u tom iznosu ustvari subvencionirali sve strance koji su dolazili ovamo, nekoga koga nije trebalo subvencionirati“, naveo je Brkić.

On je naglasio da "Austrija ima puno veći prihod od turizma iako nema more".

"Neki pojedini gradovi, poput Beča ili čak Praga imaju veći ukupni turistički priljev nego što ga ima Hrvatska turistička privreda. To jasno pokazuje da mi ne upravljamo turizmom, nego upravljaju meteorološki uvjeti. I ako je ljeto nešto lošije, kao ove godine, dolazi do znatnog financijskog podbačaja“, tvrdi Brkić i kaže da stvari nisu postavljene tako da bi turistička privreda u Hrvatskoj trajala više od 60 ili 90 dana u godini.

Brkić ističe da u Hrvatskoj još uvijek dominira cjenovna komponenta i pokušaj da se u kratkom periodu od dva ili tri ljetna mjeseca ostvari takav prihod u privatnom smještaju, a i na razini nacionalne ekonomije, koji bi trebao omogućiti relativno pristojan život cijelu godinu.

"To više definitivno i očito ne funkcionira, ta logika nekadašenjeg masovnog turizma će se morati mijenjati. Turizam za Hrvatku jest značajan, ali s obzirom na potencijale koje Hrvatska ima, nemamo rezultat s kojim bi smjeli biti zadovoljni“, rekao je Brkić.

Za njega je Jadransko more presudno važna komponenta za turizam i ona na srednji i na dugi rok ostaje kao jedan od bitnih faktora, ali upozorava kako je pogrešno istodobno zapostavljati kontinetalni turizam.

"Pogotovo je važno povezati kontinetalni i primorski dio u nizu roba i usluga, ne samo poljoprivrednih proizvoda, nego i roba koje danas nemamo. Mi ne koristimo činjenicu da je poljoprivredni proizvod iz Slavonije, primjera radi, prodan na jadranskoj obali izvoz, iako je prodan unutar domaćeg tržišta“, kaže Brkić.

Dodaje da da je na obali više poljoprivrednih proizvoda iz uvoza nego što je iz Hrvatske.

"Osmišljavanje turističke ponude potrebno je za 365 dana u godini, a ne samo za udarne ljetne mjesece. Turizam kao grana djelatnosti nikada ni u jednoj zemlji ne može biti lokomotiva rasta i razvoja jedne zemlje, iako može biti važna stavka“, zaključio je Brkić.

Hrvatskoj prošle godine pomogla kriza u Grčkoj

Makroekonomist Ante Babić mišljenja je da je loše ostvarenje ovogodišnje sezone u sedmom mjesecu rezultat izvanrednih rezultata prethodnih godina.

"Imali smo Egipatsko proljeće, krizu u Grčkoj i onda smo mislili da smo mi to svojom sposobnošću ostvarili, a zapravo smo imali veliku sreću. Sada, kad su se vratile Španjolska i Grčka, smatramo da smo nešto izgubili. Prošle godine nam je PDV bio niži, sad smo ga vratili, a to je jedino iznenađujuće za što se hotelijeri nisu pripremili“, kaže Babić.

Tvrdi da se u prethodne tri godine nije promijenila struktura gostiju niti hrvatska ponuda. Imali smo lošu sreću, a malo je pomoglo toj lošoj sreći, kaže Babić, podizanje PDV-a s pet na 13 posto.

"Strategija turizma ne može biti da brojimo turiste po broju, jer smo to godinama radili. Želio bih da strategija turizma bude da mi, ne sa pet milijuna dolazaka, nego s milijun dolazaka, napravimo 6 odnosno 7 miljardi koje sad imamo“, kaže Babić.

Navodi da u špici sezone kanalizacijski sustav u primorskim destinacijama ne može podnijeti te kapacitete te ukazuje na manjak ponude u ljetnim mjesecima koji bi zadržao turiste.

Po Babiću, potrebno je omogućiti razvoj poduzetništva koje tu ponudu pruža, a kojega ometaju nadležni lokalni političari, monopol i korupcija.

(Anadolija/aa)