Iako je okončan prije 18 godina, rat u Bosni i Hercegovini još uvijek je tema u brojnim evropskim, ali i svjetskim državama, javlja Anadolu Agency (AA).

Neki o agresiji na BiH početkom '90.-tih godina prošlog vijeka znaju mnogo, drugi ponešto, treći ništa. Ipak, većina zna za Srebrenicu i sve što se u tom bosanskohercegovačkom gradiću dogodilo sredinom 1995. godine.

Takav je slučaj i sa delegacijom, koja je na poziv fondacije 'Remembering Srebrenica' došla u Sarajevo. Ekipa Anadolu Agency (AA) goste iz Škotske srela je u Galeriji Srebrenica 11/07/95.

Prije nego sam se upustio u politiku, bio sam novinar. Izvještavao sam o ratu u bivšoj Jugoslaviji u ranim devedesetim godinama. Ovo nije moja prva posjeta ovom dijelu svijeta, ali je prvi put da sam u skorijoj prošlosti uspio doći ovamo i vidjeti šta se promijenilo, a šta nije, kazao je Robertson, danas član parlamenta Škotske

Članu parlamenta Škotske, koji se našao na čelu delegacije, Angusu Robertsonu ovo ipak nije prva posjeta BiH. Robertson je, naime, tokom sukoba početkom '90.-tih godina, kao novinar, izvještavao iz BiH.

"Prije nego sam se upustio u politiku, bio sam novinar. Izvještavao sam o ratu u bivšoj Jugoslaviji u ranim devedesetim godinama. Ovo nije moja prva posjeta ovom dijelu svijeta, ali je prvi put da sam u skorijoj prošlosti uspio doći ovamo i vidjeti šta se promijenilo, a šta nije", kazao je Robertson.

Konflikt u BiH uvijek sam posmatrao očima autsajdera, nekoga ko nije odavde, istakao je Robertson.

Ipak, ono što je vidio, sigurno se razlikovalo od drugih ratova u svijetu.

"Intimnost je otežala sve. Ljudi su znali jedni druge, to su bile komšije, prijatelji, ljudi koji su živjeli u istim selima, gradovima. A sad, decenijama nakon rata, vrlo često ljudi koji su bili uključeni u sve, pa i u genocid, još uvijek su tu. To još više otežava sve. Rat je užas gdje god da se desi. Ne smijemo zaboraviti da je, u modernoj istoriji Evrope, nije bilo genocida nigdje osim u BiH. Mi imamo odgovornost da se sjećamo tačno šta se dogodilo ovdje, da naučimo lekciju i da se pobrinemo da se to više nikad ne dogodi", poručio je Robertson.

Izložba poput one koju su imali priliku pogledati u Galeriji Srebrenica, kaže Robertson, izuzetno je jaka i snažna, i ohrabruje svakoga da je pogleda.

"Preporučujem svima da dođu i pogledaju izložbu. Ona doslovno objašnjava užas koji su ljudi doživjeli u Srebrenici. Etničko čišćenje je užas i to je ono što se dogodilo u ovoj zemlji. Nažalost, pažnja međunarodne zajednice veoma je kratkoročna. Zbog toga se mi moramo potruditi da osiguramo da ljudi ne zaborave šta se desilo u Srebrenici", istakao je Robertson.

Ovu poruku članovi delegacije ponijeće sa sobom u Škotsku i Veliku Britaniju, poručio je Robertson, dodavši da treba ohrabriti i ostatak Evrope da osigura da se ne zaboravi ono što se dogodilo u Srebrenici.

"Treba osigurati da se dan sjećanja na Srebrenicu obilježava istog dana u cijeloj Evropi. To se već radi u Velikoj Britaniji. Moramo ohrabriti ljude u cijeloj Evropi da učestvuju u tome, jer ako išta znamo iz istorije, to je da su sjećanja ljudi kratkoročna. Ljudi zaboravljaju, a onda se povećava prilika da zli ljudi čine loše drugima. To onda znači da nismo naučili lekciju. Zato se trebamo truditi da se sjećamo i da ne zaboravimo", naglasio je Robertson.

Sveštenica Škotske crkve i počasni kapelan Njenog Veličanstva, Lorna Hood, prvi put je u posjeti BiH. Pričom o Srebrenici, koju je znala odavno, bila je veoma potresena, a slike iz galerije uspjele su dočarati bol.

"Čim sam ušla, zatekle su me slike ljudina zidovima. Pomislila sam da su to mogli biti moj muž i sin. Takva vrsta zla može udariti bilo gdje i bilo kad. Vidjeti slike u galeriji iz različitih situacija, a te slike je veoma teško gledati. Ali morate ih gledati, morate vidjeti šta se zaista desilo. A još uvijek postoje ljudi koji poriču sve", rekla je Hood.

Mnogo ljudi zna za Srebrenicu, da se tamo dogodila tragedija, kazala je Hood, ali većina njih ne zna koliko je to zapravo bilo teško. Postoji određeno znanje kod ljudi, dodala je ona, ali tek kada se tamo gdje se sve desilo vidite dokaze, ovu galeriju, razgovarate sa majkama Srebrenice, možete zapravo doživjeti barem dio te boli.

"Tek tada osjećate kao da ste dotakli zlo. Ne postoji mnogo situacija u kojima to možete osjetiti. Ali ovo mjesto, ovdje zaista osjećate da ste dotakli zlo", pojasnila je Hood.

Tokom posjete Sarajevu, Hood se sastala i sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem.

"Divno je što smo kao vjerski lideri mogli pričati o onome što muči cijelo čovječanstvo. I dok ljudi ne shvate da smo svi Božija djeca, odakle god dolazimo, da smo svi isti, tek će se tada ovakve stvari prestati dešavati. Pričajući o ovome, možemo zaustaviti da se Srebrenica opet ponovi", poručila je Hood.

Moramo gledati jedni prema drugima i poštovati svačije razlike, jeste poruka koju Hood nosi sa sobom, nakon svega što je vidjela u BiH. Sve koji ne mogu biti zaštićeni, trebamo zaštiti, i brinuti o onima koji su u opasnosti.

"Mislim da je to lekcija Srebrenice. Ovi ljudi su bili u opasnosti, a međunarodna zajednica nije uradila ništa. Ali u godinama nakon toga, naučimo živjeti zajedno, pređemo granice, ponudimo ruku prijateljstva. I naučimo razumjeti tuđe različitosti i kako je to hoditi u tuđim cipelama", zaključila je Hood.

(AA/md)