"Pametne države ništa ne planiraju bez preciznih podataka o strukturi stanovništva. Jer, država postoji radi svih njenih građana, kojih kod nas u nomenklaturi nema. To je nonsense."

Za sedam dana počinje popis stanovništva u Bosni i Hercegovini. Prvi put nakon 22 godine, dobit ćemo precizne podatke neophodne za provedbu ekonomskih, socijalnih i obrazovnih razvojnih politika, te naučnih istraživanja.

Popis je najznačajniji za sociodemografski aspekt cjelovite bh. populacije, prije svega radi ekonomije i planiranja razvoja države u cjelini, ali i pojedinačnih segmenata kao što je obrazovanje.

- Konačno ćemo znati mnogo toga o natalitetu, o broju i trendovima kvantiteta predškolaraca, osnovnoškolaca i srednjoškolaca, te studenata. Znat ćemo za koja zanimanja ne trebamo, a za koja trebamo organizirati edukaciju u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom periodu. Vidjet ćemo da nam nedostaju znanstvene publikacije, instituti, 'bastioni' vrhunskog znanja..., kaže prof. dr. Besim Spahić.

Istovremeno, profesor Spahić ukazuje i na to da političke strukture u zemlji ne shvataju stvarnu važnost aktivnosti popisa stanovništva, već insistiraju na temama koje se isključivo tiču nacionalnosti i vrše pritisak kako ko treba da se izjasni.

- Pametne države ništa ne planiraju bez preciznih podataka o strukturi stanovništva. Jer, država postoji radi svih njenih građana, kojih kod nas u nomenklaturi nema. To je nonsense, kaže prof. Spahić, istovremeno izražavajući bojazan da donosioci odluka nisu spremni iskoristiti ogroman značaj podataka koje će Bosna i Hercegovina dobiti popisom.

- Mi imamo hiperstaziju neprovjerenih kantonalnih visokoškolskih ustanova sa sumnjivim profesorskim i asistentskim kadrovima, koje niko suštinski ne provjerava. Popis neće pokazati ko je sve danas učitelj, odgajatelj ili sveučilišni profesor, ističe prof. Spahić.

Podaci prikupljeni popisom trebali bi biti poticaj za donošenje razvojnih politika u oblasti obrazovanja, ali u jakoj koordinaciji sa svim segmentima društva.

(BLIN MAGAZIN/aa)