Bosna i Hercegovina ima kvalitetan Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja koji je 2009. godine donio državni parlament i koji treba provoditi. To je jedini recept za rješavanje problema pasa-lutalica, kazala je u izjavi za Fenu marketing-menadžerica Fondacije Dogs Trust BiH Aida Feraget.

- Zakon  treba početi provoditi, i ne treba ga mijenjati. Nisu psi krivi, krivi su oni koji su trebali da provode Zakon, a to ne čine već pet godina - kazala je Feraget.

Masovne sterilizacije

Dogs Trust  u BiH radi na tri polja u prevenciji eskalacije ovakve situacije.

- Jedna od njih je sterilizacija vlasničkih i uličnih pasa. Dogs Trust BiH smatra da je uzrok problema neodgovorno vlasništvo, odnosno da osobe koje imaju pse u vlasništvu i puštaju ih da se pare s uličnim psima ili kad ne znaju šta da rade s okotom svojih ljubimaca, onda ih puste na ulicu - kazala je Feraget.

Dogs Trust provodi seriju masovnih sterilizacija u BiH. Tako je u Sarajevu u junu sterilizirano više od 3.000 pasa i time spriječeno pojavljivanje novih 33.000 neželjenih kučića.

- Dogs Trust će slične aktivnosti kojima će tretirati kako vlasničke tako i pse-lutalice nastaviti i sigurni smo da ćemo tim pristupom pomoći u rješavanju trenutne situacije - kazala je ona.

Dogs Trust svakog mjeseca organizira i treninge za veterinare i veterinarske tehničare.

- Britanski veterinarski eksperti vrše trening i praktično rade s veterinarima u BiH. Rezultat toga će biti brojni timovi veterinara i veterinarskih tehničara u BiH koji će i nakon odlaska Dogs Trusta iz BiH biti u stanju pružiti hirurške usluge sterilizacije pasa po svjetskim standardima - kazala je.

Dogs Trust prvodi i program edukacije namijenjen djeci u osnovnim školama koji se tiču sigurnosti boravka uz psa, odgovornog vlasništva i promoviranja brige o životinjama.

- Radimo s djecom od 9 do 11 godina da bismo ih naučili kako biti siguran u blizini psa, kako se ponašati, približiti na neki način i šta je to odgovorno vlasništvo. Prema našim statistikama i  iskustvima  s terena u mjestima gdje smo provodili ovakve vrste edukacije daleko je smanjen broj napada, odnosno incidenata tako da možemo s pravom reći da imamo povećanje sigurnosti među uličnim psima - tvrdi Feraget.

Prema analizama Dogs Trusta u prošloj godini je na području Kantona Sarajevo  bilo 11.000 pasa-lutalica.

Glasnogovornik KJKP "Rad" Ahmed Đipa kazao je Feni da Radna jedinica kafilerija u KJKP "Rad" nije prestala  da radi donošenjem Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, prije pet godina.

- Kafilerija i dalje radi na sakupljanju životinjskih leševa, odnosno otpadaka životinjskog porijekla i njihovom bezopasnom uklanjanju i uništavanju. Međutim, kafilerija više ne radi na hvatanju i eutanaziji pasa-lutalica jer po Zakonu koji je usvojen 2009. godine to nije dozvoljeno, odnosno kafileriji je izdato rješenje da to više ne radi - kazao je Đipa.

Dodao je da ukoliko bi se desile najavljene izmjene tog zakona ili ukoliko bi Grad donio odluke da uključi kafileriju u hvatanja pasa i eutaniziju, onda bi se ova radna jedinica uključila.

Od juna do danas 200 napada na građane

V.d. izvršni direktor Javnog poduzeća Lokom Amil Šukalo kazao je Feni da je "od prvih dana formiranja Higijenskog servisa za hvatanje pasa-lutalica u općini Novi Grad Sarajevo, dežurni telefon svakodnevno primi oko 20 poziva građana koji strahuju za vlastitu i za sigurnost svojih najbližih".

- Pozivi se odnose na ugrize pasa, a građani pozivaju i ako primijete veći broj pasa-lutalica na jednom mjestu, što samo po sebi izaziva strah i bojazan od napada - kazao je Šukalo dodavši da je od juna do danas evidentirano oko 200 napada na građane.

Procjena je da na području općine Novi Grad Sarajevo ima oko 500 pasa-lutalica.

- Taj  broj ne možemo smatrati konačnim, jer nam građani u svakodnevnoj komunikaciji ukazuju na nove lokacije i okupljališta - kazao je Šukalo.

Naglašava da je gotovo cijelo područje sarajevske  općine Novi Grad bilo žarište po broju pasa- lutalica, ali višemjesečno djelovanje radnika Higijenskog servisa dalo je rezultate, tako da je sada smanjen broj lokacija koje su opasnije od ostalih.

- Lokacije u ulici Gradačačka, Carina Halilovići i područje oko fabrike "Zrak" u Buča Potoku su trenutno u fokusu djelovanja, tako da, osim reagiranja na pozive građana, uposlenici Higijenskog servisa tokom redovnih obilazaka češće borave na ovim lokalitetima - kazao je Šukalo.

Govoreći o problemima tokom rada na terenu, Šukalo je naglasio da "najveći problem trenutno predstavlja konfiguracija terena i nepristupačna mjesta na kojima se psi skrivaju, a problem je i kada u pojedinim danima bude više poziva nego što uposlenici Higijenskog servisa realno mogu djelovati na terenu.

Kaže da je saradnja s građanima odlična, ako se izuzmu pojedinačni slučajevi ometanja rada, ali oni su sve rjeđi.

- Psi se nakon hvatanja odvode u Veterinarsku stanicu na stručnu obradu, a nakon toga u azil, koji je često prebukiran, tako da je i to jedan od problema - rekao je u razgovoru za Fenu v.d. izvršni direktor Javnog poduzeća "Lokom" Amil Šukalo.
 
Lokom je prvi mjesec radio u saradnji s Dogs Trustom kada je tretirano oko 3.000 pasa, a nakon toga u vlastitoj režiji izvršena je sterilizacija oko 150 pasa.

Higijenski servis JP "Lokom" počeo je  da radi 30. maja ove godine.

(FENA/av)