Koalicija organizacija civilnog društva “Prvi mart” izrazila je u današnjem saopćenju punu podršku zahtjevima povratničke zajednice u Konjević Polju i Pobuđu u vezi s neprovedbom obaveza Privremenog sporazuma o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika.

Tim sporazumom su predviđeni organizacija nastave iz tzv. “nacionalne grupe predmeta”, prioritetno zapošljavanje nastavnika iz povratničke zajednice, ali i obaveza proporcionalnog učešća etničkih zajednica u školskim odborima kao organima upravljanja.

Kada će ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice te ministarstvo civilnih poslova, kao državna ministarstva direktno povezana s ovim problemom, shvatiti da je zaustavljanje diskriminacije u obrazovanju pitanje opstanaka Bosne i Hercegovine, pitanje je koje u današnjem saopćenju postavlja "Prvi mart".

"Ovdje želimo naznačiti da je spomenuti sporazum potpisan 2002. godine te pozivamo na odgovornost nadležna ministarstva obrazovanja u cijeloj Bosni i Hercegovini s pitanjem zašto nešto što je 'privremeno' te što je u svom planu predvidjelo 'određivanje stalnih obrazovnih rješenja' nije do sada doživjelo svoju završnicu u kreiranju nastavnog plana i programa koji po sebi neće biti usmjeren i favorizirati jednu etničku zajednicu, kao što je to danas slučaj?

Više od deset godina poslije, nema ni trajnih rješenja, a ni ovih 'privremenih', kojim bi se garantirala zaštita manjinskog povratka od agresivne politike, nacionalizma i vjerskog ekskluziviteta većine koji je podržan od sistema, a što se posebno vidi na prostorima entiteta Republika Srpska.

Zašto više od deset godina od potpisivanja sporazuma politički predstavnici nisu u stanju da se dogovore oko toga da đaci po istom programu na nastavi prirode i društva, a kasnije geografije, uče o državi Bosni i Hercegovini, njenim entitetima, a prije entiteta - njenim planinama i rijekama", citat je iz saopćenja.

"Prvi mart" kandidira još mnogo pitanja/dilema u vezi s ovim problemom.

"Ukoliko u RS-u već ne mogu prelomiti i preskočiti lekcije o pritokama Morave, zar je toliko teško u taj program geografije posebnu pažnju posvetiti regiji i susjednim državama, a ne stavljati ih u fokus, kao što je to sada slučaj?

Zašto više od deset godina nisu u stanju sastaviti zajednički program, gdje će se u likovnoj i muzičkoj kulturi učiti podjednako o svim etničkim zajednicama, tradicijama i običajima te dati prostora svim stvaraocima sa ovih prostora", jedno je od pitanja.

Zašto više od deset godina politički predstavnici nisu u stanju sastaviti spisak školske lektire, koji bi po kvaliteti i vrijednosti uključio pisce iz cijele Bosne i Hercegovine i regije, zajedno sa svim onim svjetskim koje naša djeca čitaju kroz svoje obrazovanje?

Zašto više od deset godina niko nije završio posao zajedničkog okvira za održavanje nastave iz historije, pa ako se već politike ne mogu dogovoriti oko toga šta je bilo prije dvadeset, pedeset ili sto godina, da barem vide do kojeg su stoljeća svi saglasni, a neka se onda ostatak uči odvojeno ako već mora?

Zašto više od deset godina nije riješeno pitanje učenja jezika, osiguranja prava svim učenicima da uče, pišu i čitaju na svom maternjem jeziku i pismu, gdje god se nalazili u ovoj zemlji?

Zar su roditelji iz Konjević Polja i Vrbanjaca, morali doći do Sarajeva te tako konačno pokrenuti debatu o diskriminaciji u obrazovanju, kako bi ovo pitanje konačno postalo politički relevantno?

Zar je trebalo da mali hrabri đaci iz Pobuđa ne dođu u septembru u školu da bi se pokrenulo pitanje očigledne diskriminacije pri zapošljavanju te nepostojanja programa koji bi ohrabrili mobilnost nastavnika koji pripadaju etničkim zajednicama povratnika i time dali doprinos vraćanju povjerenja u obrazovni sistem?

Zar je bilo potrebno da roditelji hodaju od jednog medija do drugog da bi javnost konačno shvatila koliko je pogrešno da se u školama održavaju pravoslavne slave školskih svetaca?

"Zar su bile potrebne godine naguravanja da bi se shvatilo da se širom Bosne i Hercegovine mora voditi računa o nazivima škola, vrstama spomenika i obilježja, slikama i ikonama iznad tabli, zbog kojih se najmlađi građani ove zemlje osjećaju kao da ne pripadaju i kao da su u svojim učionicama i dvorištima nepoželjni", pita također Koalicija "Prvi mart".

(Fena/av)