Stranka demokratske akcije obznanila je prijedlog za implementaciju presude u slučaju Sejdić-Finci. Prijedlog izbora članova Predsjedništva BiH podržali su i lideri stranaka sa hrvatskim predznakom. U analizi Udruženja građana "Zašto ne" saznajte ko bi danas bio član Predsjedništva BiH da su se o tome 2010. godine pitali SDA i HDZ.

"Iznenađujuće je da ovakav prijedlog dolazi od predsjednika HDZ i SDA - partija koje, uglavnom, u posljednjih 20 godina učestvuju u vlasti na svim nivoima u BiH. Zapravo, nevjerovatno je da su dva političara sa toliko iskustva uopšte razmatrali prijedlog sa ovoliko temeljnih nedostataka, čak ne ni političke, već naprosto logičke prirode. Najbolju ilustraciju svih "rupa" koje nosi ovaj prijedlog, dobit ćemo ako primjenimo sistem izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH koji predlažu SDA i HDZ, na rezultate Opštih izbora 2010. godine.

Model izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH koji predlažu HDZ i SDA, podrazumijeva da se Federacija BiH podijeli u dva "izborna područja u smislu izračunavanja izbora članova Predsjedništva BiH". Jedno "područje" činilo bi 6 kantona (HNK, ZHK, Kanton 10, USK, SBK, te Posavski kanton), a drugo "područje" 4 kantona (SK, BPK, ZDK i TK) i Distrikt Brčko (opcija FBiH). Za sve kandidate glasalo bi se na cijeloj teritoriji FBiH, a zatim bi se utvrdila "Generalna rang-lista" sa brojem glasova svih kandidata. Kandidat koji bi osvojio najveći broj glasova u cijeloj Federaciji BiH bio bi prvi član Predsjedništva BiH iz Federacije BiH", navodi se u analizi UG "Zašto ne".

Drugi član Predsjedništva iz Federacije BiH bi, pak, morao ispuniti sljedeće kriterije:

- da ne bude iz iste etničke grupe kao prvi član Predsjedništva
- da je više od polovine glasova na izborima osvojio iz onog "područja" u kom je prvi kandidat osvojio manje od polovine svojih glasova.

"Ako vam sve ovo zvuči zbunjujuće, pogledajmo šta bi se na prošlim izborima dogodilo da su Sulejman Tihić i Dragan Čović 2009. godine "implementirali" odluku ECHR-a. Evo, naime, šta se dešava ako se ovaj model primjeni na izborne rezultate sa Opštih izbora u BiH 2010. godine.

Prema principu broj jedan, prvi član Predsjedništva BiH i dalje bi bio Željko Komšić, jer je osvojio najviše glasova u cijeloj Federaciji BiH (337.065 glasova). Željko Komšić se izjasnio kao Hrvat i najviše glasova je osvojio iz Izbornog područja broj 2, što znači da drugi član Predsjedištva ne bi smio biti Hrvat i ne bi smio imati većinu glasova iz Izbornog područja br. 2.

Budući da su se, na izborima 2010. godine, za poziciju člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH mogli kandidovati samo kandidati koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i Hrvati, to znači da bi drugi član Predsjedništva BiH morao biti kandidat koji se izjašnjava kao Bošnjak i koji je većinu svojih glasova osvojio na teritoriji Izbornog područja br 1 (HNK, ZHK, Kanton 10, USK, SBK, te Posavski kanton).

Na taj način, svi kandidati koji su se izjasnili kao Hrvati, osim Željka Komšića, automatski su eliminirani iz utrke - Borjana Krišto, Martin Raguž, Jerko Ivanković-Lijanović, Pero Galić, Mile Kutle i Ferdo Galić, ne bi, dakle, imali nikakve šanse da osvoje mjesto u Predsjedništvu BiH na izborima 2010. godine.

Za poziciju drugog člana Predsjedništva bi se, dakle, borili Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić , Haris Silajdžić, Mujo Demirović, Ibrahim Spahić, Izudin Kešetović, Aida Jusić, Ibrahim Đedović i Đemal Latić. Međutim, upravo oni kandidati među njima koji su osvojili najveći broj glasova, ne bi imali nikakve šanse da uđu u Predsjedništvo - jer su osvojili većinu svojih glasova u Izbornom području 2, isto kao i Željko Komšić. Jedini izuzetak su Ibrahim Đedović (kandidat DNZ) i Đemal Latić (kandidat A-SDA), koji su većinu svojih glasova osvojili u Unsko-sanskom kantonu, koji pripada Izbornom području 1.

Na izborima 2010. godine, Đemal Latić osvojio je 8738 glasova, a Ibrahim Đedović 13.389 glasova. S obzirom da su ovo jedini preostali kandidati koji ispunjavaju kriterije SDA i HDZ modela, drugi član Predsjedništva BiH iz Federacije postao bi Ibrahim Đedović, jer je osvojio više glasova od Latića.

Tako bi, prema prijedlogu HDZ i SDA, Ibrahim Đedović iz DNZ-a, koji je osvojio ukupno 13.389 glasova, danas bio član Predsjedništva BiH, iako bi po broju osvojenih glasova bio tek deveti kandidat na listi kandidata iz Federacije BiH. Đedović bi, dakle, u ovom mandatu pravio društvo Željku Komšiću i Nebojši Radmanoviću umjesto Bakira Izetbegovića iz SDA, koji je 2010. godine osvojio 162.831 glas (čak 12 puta više od Đedovića)", rezultati su analize predloženog rješenja.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)