Ministar pravde BiH Bariša Čolak i Ministar pravde Republike Srbije Nikola Selaković potpisat će sutra u Beogradu Ugovor o izručenju, kojim se uređuje postupak i uslovi za izručenje osumnjičenih, optuženih i osuđenih osoba iz jedne u drugu državu.

- Ovim ugovorom prvi put će biti omogućeno izručenje sopstvenih državljana. Riječ je o krivičnim djelima organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca. Pri tome se odredbe ugovora ne odnose na izručenje vlastitih državljana za krivična djela ratnih zločina ili drugih dijela protiv čovječnosti i međunarodnog humanitarnog prava - kazala je za Agenciju Fena portparol Ministarstva pravde BiH Marina Bakić.

Važno je napomenuti, dodala je, da vremensko važenje ugovora počinje od dana njegovog potpisivanja.

Dakle, navodi Bakić, na osnovu ovih ugovora moći će biti izručena samo ona lica koja počine određena krivična djela navedena u ugovoru, nakon njegovog potpisivanja.

- Potpisivanje ovoga ugovora doprinijet će ukupnoj borbi protiv svih oblika kriminala, te će se ubuduće počinioci svih krivičnih dijela, posebno oni koji naprave prebjeg iz jedne u drugu državu mnogo lakše „privoditi pravdi“, kazala je Bakić.

Slični ugovori već su potpisani između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, Crne Gore i Makedonije.

Bakić napominje da u zemljama regije, odnosno između zemalja bivše Jugoslavije, ranije nije postojala mogućnost zaključenja bilateralnih ugovora koji bi regulisali pitanje izručenja vlastitih državljana. Prepreka izručenju bile su ustavne odredbe koje su zabranjivale izručenje vlastitih državljana.

- Na primjer Republika Hrvatska je, svijesna značaja navedenog Ugovora, a u cilju njegovog zaključenja, pristupila izmjenama odredbi Ustava Republike Hrvatske koje su do tada isključivale mogućnost izručenja vlastitih državljana – kaže Bakić.

Dodaje da Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Federacije BiH, te Ustav Republike Srpske ne sadrže odredbu o zabrani izručenja vlastitih državljana, čime je ostvaren prvi uslov za zaključenje navedenog Ugovora.

- Potrebno je napomenuti da ni u zemljama Evropske unije ne postoje ograničenja za izručenje vlastitih državljana zemlji u kojoj je krivično djelo učinjeno. Zapravo u ovim zemljama postoji i jedinstven nalog za hapšenje, tako da se borba protiv kriminala i hapšenje učinilaca krivičnih djela odvija jednostavno, bez obzira na državljanstvo koje učinilac krivičnog djela posjeduje - kazala je Bakić.

Po njenim riječima, pitanje izručenja vlastitih državljana jeste važna i potrebna odluka za Bosnu i Hercegovinu, te je zaključenje bilateralnih ugovora o izručenju sa zemljama regiona, tokom Strukturalnog dijaloga o pravosuđu, navedeno kao jedna od prioritetnih aktivnosti Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

- Bitno je napomenuti i da su Bosna i Hercegovina i zemlje regiona članice niza konvencija Vijeća Evrope iz krivično-pravne oblasti, od kojih posebno treba istaći Evropsku konvenciju o ekstradiciji, Konvenciju o međusobnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Drugi dodatni Protokol uz Konvenciju o međusobnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Navedene multilateralne konvencije predviđaju najšire oblike saradnje između država članica, uz moguća ograničenja, ali samo ukoliko ta ograničenja postave same države članice - kazala je Bakić.

Naime, dodala je, Evropska konvencija o ekstradiciji ne zabranjuje izručenje vlastitih državljana, nego takvo izručenje ostavlja kao mogućnost, pri čemu države bilateralno, a na osnovu međusobne saglasnosti, odlučuju o tome. Dosadašnja riješenja, zastupljena u svim državama regiona, zabranjivala su međusobno izručenje vlastitih državljana. Značajan napredak u ovoj oblasti postigle su države okruženja, koje su međusobno već zaključile ugovore o izručenju vlastitih državljana za određena krivična djela.

- Međusobna saradnja zemalja regiona na suzbijanju krivičnih djela organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca i drugih teških krivičnih djela, kao i na kažnjavanju njihovih učinilaca, preduslov je stabilnosti i bezbjednosti regiona – kazala je Bakić.

(fena/dh)