Puštanje na slobodu Momčila Krajišnika, osuđenog za ratne zločine u BiH, nije promaklo ni listovima na njemačkom jeziku. Oni se osvrću i na pripreme za obilježavanje godišnjice atentata na Franza Ferdinanda u Sarajevu, prenosi portal Radija Deutsche Welle.

"Dobrodošao" stoji na plakatima okačenim na Palama. Televizija Republike Srpske direktno prenosi doček Momčila Krajišnika, koji se prikazuje kao heroj i mučenik, piše list Standard i dodaje:

- Potpuno drugačije je rasploženje u samo par kilometara udaljenom Sarajevu. Njegovo puštanje na slobodu tamo prihvataju uz konstataciju da je pravdi na taj način rečeno "laku noć".Krajišnik je kao jedan od najodgovornijih političara među bosanskim Srbima bio osuđen na 20 godina zatvora zbog deportacija Bošnjaka i Hrvata. Njegov zahtjev za prijevremenim oslobađanjem, koji je podnio prošle godine, tada je odbijen uz obrazloženje da je "osuđen za najteže zločine koje čovječanstvo poznaje". -

U međuvremenu je Haški tribunal reagovao i na jednu internu aferu. Sudija iz Danske Frederik Harthoff je u junu poslao pismo na adrese 56 svojih kolega u kojem je kritikovao puštanje na slobodu hrvatskog generala Ante Gotovine, ali i Franka Simatovića i Jovice Stanišića koji su generali iz Srbije. Harhoff je napisao kako je vojni establišment SAD i Izraela imao utisak da se Haški tribunal isuviše približio vojnim vrhovima u procesuiranju zločina i da je zbog toga izvršio pritisak na Haški tribunal.

Stoga je Harhoff, na zahtjev optuženog Vojislava Šešelja, isključen iz ovog procesa, jer je, kako je to napisao Šešelj u svojoj žalbi, pristrasan sudija", prenosi list Standard.

Godinu dana uoči obilježavanja 100. godišnjice atentata u Sarajevu, odnosno izbijanja Prvog svjetskog rata, na Balkanu se već retorički maše novim sabljama: u Beogradu strahuju da svijet želi na njih da prebaci krivicu za izbijanje tog rata, piše Die Presse.

- Uoči proslave koja se priprema u Sarajevu, Srbija ponovo mora da se bori za istinu, navodi srbijanski premijer Ivica Dačić. Planirano podizanje spomenika Franzu Ferdinandu u Sarajevu predstavlja "reviziju istorije", što se ne smije dozvoliti, tvrdi on. Franza Ferdinanda je 28. juna 1914. u Sarajevu ubio Gavrilo Princip i to pištoljem koji je poticao iz skladišta tadašnje srbijanske armije. Oko ovog atentata i danas se vode žestoke rasprave na Balkanu. Na 100. godišnjicu atentata u Sarajevu bi trebalo da nastupi Bečka filharmonija. Očekuje se da na obilježavanje godišnjice stigne i evropska politička elita, možda dođe i sam Papa. U Sarajevu međutim odbacuju navode srbijanskih medija da će se ponovo podići spomenik austrougarskom prijestolonasljedniku koji bi podsjećao na "grijeh" atentatora. Možda se samo dijelovi tog spomenika, srušenog 1918., nađu u muzeju - piše Die Presse.

U Srbiji, odnosno u Republici Srpskoj vjeruju kako sarajevska proslava neće donijeti ničega dobrog. Srbi će ponovo biti prikazani kao "loši momci" tvrdi entitetski predsjednik Milorad Dodik. Dačić tvrdi da je to pokušaj da se na Srbe prebaci odgovornost za izbijanje Prvog svjetskog rata, iako su za to krive imperijalističke težnje Austrougarske.

I dok "Wall Street Journal" Gavrila Principa smatra "jednim od najuspješnijih atentatora svih vremena" i njegov atentata poredi čak sa djelima Al Kaide, za Srbe on važi za heroja.

On je "značajna osoba srpske istorije" kaže jedan ministar vlade u Beogradu i dodaje kako je u borbi protiv "tiranije austrougarskog okupatora" pokret Mlada Bosna okupio pripadnike svih konfesija koje egzistiraju u BiH", stoji u listu Die Presse.

(Fena/av)