Očekujem da će nakon toga ministri vanjskih poslova Evropske unije razgovarati o odgovoru na ovo pitanje, koji će, nadam se, biti pozitivan. U tom slučaju mi ćemo biti spremni da uradimo sve što možemo da pomognemo finaliziranje bilo kojeg dogovora, odnosno da pomognemo njegovu implementaciju u dogledno vrijeme - kazao je Casey, dodajući da bi negativan odgovor izazvao duboko razočarenje.

Kao minimum, negativan odgovor bi promijenio fokus saradnje BiH i EU i, umjesto fokusa na pristupanje EU, težište bi bilo na težim pitanjima poput trgovine u kontekstu pristupanja Hrvatske EU, kao i pitanja u vezi sa politikama o energiji i IPA programima.

U tom smislu, EU se nada pozitivnom ishodu sastanka sedmorice lidera političkih partija u BiH: Zlatka Lagumdžije (SDP), Milorada Dodika (SNSD), Dragana Čovića (HDZ), Fahrudina Radončića (SBB), Mladena Bosića (SDS), Martina Raguža (HDZ 1990) i Sulejmana Tihića (SDA) sa EU 1. oktobra u Briselu.

U razgovorima bi trebali učestvovati i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, premijeri Federacije i Republike Srpske Nermin Nikšić i Željka Cvijanović, gradonačelnik Distrikta Brčko Anto Domić, kao i direktorica Direkcije za evropske integracije Nevenka Savić i ambasador BiH pri EU Igor Davidović.

Iz tog razloga britanski ambasador naglašava da je „ova jesen vrijeme za donošenje odluka, odnosno zadnja prilika da se implementiraju promjene Ustava koje su potrebne kako bi se otvorila vrata za podnošenje prijave za članstvo BiH u Evropsku uniju prije izbora 2014. godine“.

- Sa našeg stanovišta, ovo nije vrijeme za lažni optimizam, za neka daljnja uvjeravanja koja nemaju osnove - kaže Casey,

- Kada dođemo do pitanja ustavnih promjena stvarnost je sada takva da još uvijek svi insistiraju na određenim „crvenim linijama“, u smislu da postoji samo ograničena volja i spremnost da se pređu te crte i uđe u područje gdje se može naći riješenje. Ovo vrijeme traži političku hrabrost, koju još nismo vidjeli – mišljenja je britanski ambasador u BiH.

Ocjenjujući rad bh. lidera navodi da je u proteklim godinama ipak bilo napretka oko pitanja vezanih za državnu pomoć i popis stanovništva. U oba slučaju se nada implementaciji dogovorenog, jer su „u najmanju ruku donijete odluke važne za unapređenje i napredak u smislu procesa pristupanja“.

Koliko je predstojeći popis stanovništva BiH važan za državu obrazložio je sa činjenicom da je prikupljanje osnovnih informacija o društvu esencijalno za bilo koju vlast ili vladu na bilo kojem nivou.

Bez njih, kaže, nemoguće je praviti racionalne planove u vladi o tome gdje da se grade putevi, gdje da se ulaže u škole ili kako osigurati održiv penzioni sistem.

Osim za ova praktična pitanja, smatra da su informacije o popisu stanovništva također potrebne za evropske integracije jer je nemoguće da Evropska unija procijeni prijavu aplikanta za članstvo u EU bez osnovnih informacija o toj državi.

- BiH se prijavljuje da se pridruži najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu tako da moramo znati koliko ljudi živi ovdje, koje su starosne dobi, koliko ih je radno sposobnih, koliko ljudi radi u poljoprivredi. Evropska unija daje više od sedam miliona eura da bi se osiguralo profesionalno sprovođenje tog procesa u skladu sa EU standardima, dok je Agencija za statistiku EU (EUROSTAT) ponudila svoju stručnost odgovarajućim bh. i entitetskim agencijama - istakao je Casey.

Upitan koliko se prvi popis stanovništva nakon 20 godina u BiH koristi u političke svrhe, Casey ističe da je pohvalno što su vodeće političke stranke u Parlamentu BiH postigle sporazum oko načina na koji će biti sproveden popis.

- Sa žaljenjem konstatujem da neke druge stranke pokušavaju izvući političku korist iz tih odluka; rekao je Casey, dodajući da je uspješnost realizacije popisa stanovništva veoma važna kako za državu, tako i za budućnost BiH u Evropskoj uniji.

Evropska unija, tvrdi, veoma dobro razumije zašto je održavanje popisa za mnoge ljude u BiH dosta bolan i osjetljiv proces.

- To je posebno izraženo u situaciji kada proces povratka izbjeglica nije završen. Međutim, važno je da ljudi razumiju da podrška EU u sprovođenju popisa ne umanjuje na bilo koji način našu predanost Aneksu 7 i pravu na povratak. Popis to ne mijenja na bilo koji način ; naglašava Casey.

Na molbu da prokomentariše izjave predsjednika RS Milorada Dodika da se bosanski jezik ne priznaje kao jedan od jezika tri konstitutivna naroda u RS-u, Casey je rekao da je podijeljen sistem obrazovanja “ratno naslijeđe koje nanosi najviše štete“.

S obzirom na iskustva u smislu segregacije u obrazovanju u Sjevernoj Irskoj, kaže da je taj proces pokazao koliko je važno da se osigura postojanje integriranog obrazovanja, odnosno da ljudi različitog porijekla, koji žive u istom području, zajedno pohađaju iste škole, a idealno bi bilo da uče po istim nastavnim planovima i programima, a ne da idu u „dvije škole pod jednim krovom“ ili monoetničke škole.

Uprkos ogromnom vremenu i novcu koji je Misija OSCE-a uložila u rad po ovom pitanju, britanski ambasador je razočaran što nije postignut veći napredak.

- Važan način pristupa ovom pitanju može biti putem okvira evropskih integracija, gdje će BiH trebati implementirati vrijednosti i standarde obrazovnih sistema unutar EU; smatra Casey.

Odgovarajući na pitanje koliko će to biti izvodivo s obzirom na politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kaže da „to ne vidi kao problem ličnosti, već problem društva, jer su roditelji ti koji dovode do podijeljenog obrazovanja”.

Roditelji, po njegovim riječima, često nisu spremni da njihova djeca pohađaju školu s djecom različitog porijekla, zbog čega je ovo problem čije rješenje leži u promjeni stava društva.

- U kontekstu pristupanja BiH EU, što se nadamo da je budućnost ove zemlje, BiH će imat obavezu da se prilagodi određenim standardima, vrijednostima i politikama u obrazovanju kako bi se približila normama EU. To je put koji najviše obećava u smislu rješavanja ovog problema – poručio je u intervjuu za Agenciju FENA britanski ambasador u BiH Nigel Casey.

(Fena/av)