Iako službeni izvori i dalje navode da su sve opcije na stolu, već je u ovoj fazi moguće iscrtati neke osnovne elemente intervencije, Za početak, veoma je mala vjerojatnoća intervencije s kopna kako zbog manjka logističke potpore tako i zbog zasad još nepripremljenog postinterventnog scenarija. Jednako tako, pomoć pobunjenicima u oružju ne čini se također kao dovoljno odlučan korak, zaključuje francuski Libération.

Stoga većina analitičara kao glavnu opciju izdvaja seriju brzih, usmjerenih i snažnih napada na strateške ciljeve u Siriji. Vivien Persot, direktor Instituta za međunarodne odnose u Bruxellesu, tvrdi da je cilj 'uputiti snažnu simboličku poruku Bašaru al-Asadu', a ne započeti novi rat. Budući da zapadne snage žele svoju intervenciju osmisliti kao odgovor na napade hemijskim oružjem, odabir ciljeva bit će od krucijalne važnosti. Avionske piste, centri komunikacije, vojna skladišta mogla bi se naći na vrhu liste napada.

Washington Post već je procijenio duljinu intervencije na dva dana, djelomično se oslanjajući na svoje izvore u američkoj administraciji. Napad bi se izveo s različitih pozicija u Mediteranu. SAD raspolaže vojnim bazama u Bahreinu, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Francuska ima svoju bazu također u UAE-ima, a Velika Britanija na Cipru. Prema prvim procjenama, Francuzi bi sudjelovali s jednim nosačem avion, jednom podmornicom ili ratnim brodom te avionima tipa 'Rafale' stacioniranima u Abu Dhabiju, SAD ima na raspolaganju četiri razarača te brojne zračne snage raspoređene u Perzijskom zaljevu, a Britanija bi na raspolaganje stavila nuklearnu podmornicu.

Sa sve izglednijom vojnom intervencijom SAD-a, Velike Britanije i Francuske u Siriji pojavljuju se i prvi scenariji samog napada koji bi se trebao, prema izvorima, zbiti ubrzo i trajati veoma kratko


Napad se vjerojatno neće izvesti bez podrške nekih zemalja u regiji, prije svega Turske u kojoj je NATO-ova baza. Francuski predsjednik François Hollande najavio bi se da intervencija mogla odigrati već ovog tjedna, a britnski premijer David Cameron je pozvao zastupnike parlamenta u četvrtak na vijećanje. Bijela Kuća ima obavezu tek obavijestiti Kongres. Valja još čekati da iz Sirije odu UN-ovi promatrači, a zbog očitog manjka suglasnosti unutar Vijeća sigurnosti (protivljenje Kine i Rusije), zemlje napadačice bi se mogle osloniti na motive tzv. 'humanitarne katastrofe', kako je to dao naznačiti britanski ministar vanjskih poslova William Hague.

Intervencija bi trebala uslijediti ubrzo jer bi tim potezom zapadne sile nominalno obranile svoju prijašnju poziciju o tome da korištenje kemijskog oružja znači prestanak diplomatskih napora.

(tportal.hr/DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dh)