Poznati filozof i politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski u izjavi za agenciju Anadolija ocjenjuje da su na prostoru bivše Jugoslavije u odbrani onoga što je ispravno, činjene pogrešne stvari.

Prošlost se, kaže profesor Puhovski, može oprati tako da se pravimo da nismo prljavi ili se možemo pokušati oprati što nije uvijek ugodno, recimo ako je zima i voda je hladna.

"Mi se baš bavimo time da po zimi pokušavamo proliti hladnu vodu po našim društvima koja to ne vole. Hladna voda znači da društva priznaju da su takozvani naši u prošlosti činili zločine. Dakle, da nije istina da su samo drugi nas napadali, a mi smo se samo branili, nego da koliko god ova ili ona nacija bila u pravu, ova ili ona država bila u pravu, u odbrani onoga što je ispravno su činjene pogrešne stvari i to je čitava priča o kojoj se radi", kaže Puhovski.

On napominje da je Evropska unija pokušala da zabašuri i pokopa prošlost između Nijemaca i Francuza, ali da je cijena toga da se mnogi dijelovi Evrope zapravo bave pokušajima skrivanja svoje prošlosti, a to znači, kaže on, da se velik dio dragocene društvene energije koristi pogrešno.

Kada je riječ o odnosima Kosova i Srbije, profesor Puhovski ocjenuje da Briselski sporazum nema veze sa pomirenjem Srba i Albanaca, iako jeste prvi preduslov da se dođe do uslova za pomirenje.

"To će trajati jako dugo, jer se tu ne radi samo o političkim odnosima, ne radi se samo o državnim odnosima, ne radi se samo o ratu, radi se o nekoliko stoljeća dugih predrasuda koje su dvije nacije usvojile kao dio svog identiteta. Svijest ljudi je nešto što se naprosto ne može ni političkim odlukama, ni dobrom voljom mijenjati. Za to trebaju generacije, za to treba drugi način odgoja i za to treba, to je opet najgore ali istinito, puno, puno vremena", ocjenjuje Puhovski.

Na pitanje da li se može napraviti paralela između Kosova i Bosne i Hercegovine, Puhovski ističe da Kosovo ima problem van svojih granica, dok BiH ima unutar granica.

"Po mojem sudu, BiH ima paralelu s Makedonijom. To su dvije postjugoslovenske države koje zapravo nisu države. Bosna i Hercegovina je neka vrsta protektorata, Makedonija je neka vrsta nejasno raspadnute države koja se nije ni sastavila da bi se raspala, dok je Kosovo nešto sasvim drugo. Kosovo, ipak, u ovom trenutku ima tu sreću da se najveći problem nalazi izvan granica. I u Bosni i Hercegovini i u Makedoniji se najveći problem nalazi unutar granica", kaže Puhovski.

Zato su, prema njegovom mišljenju, BiH i Makedonija problematične kao države i kao kandidati za ulazak u EU. On dodaje da je kod Kosova problem u tome da je individualizacija etničkog prava, odnosno nacionalnog pripadanja, jedino rješenje, dok teritorijalizacija vodi u nove sukobe.

Žarko Puhovski je, ipak, uvjeren da će sve bivše jugoslovenske države za otprilike 20 godina biti u Evropskoj uniji, samo ga zanima hoće li Vojvodina ući kao osma država ili skupa sa Srbijom.

(Anadolija/md)