Smrt 1.300 ljudi u hemijskom napadu na Siriju u blizini Damaska, potvrdila je prijetnje o postojanju smrtonosnog hemijskog arsenala u toj državi.
Dok se odavno sumnja da sirijski režim posjeduje sarin, nervni agens, i iperit, svjedoci zadnjeg napada kažu da stanje u kojima su tijela stradalih jasno ukazuju na upotrebu hemijskog oružja.
Jedan od ljekara na terenu, Khalid Mahmood, rekao je za agenciju Anadolija da su otrovani ljudi pokušavali doći do zraka, da su povraćali i gubili svijest, što su sve simptomi koji dokazuju da su bili izloženi sarinu, nervnom agensu.
Sarin je hemijsko oružje koje se najčešće koristi jer je najsmrtonosnije. Koristili su ga nacisti za vrijeme Drugog svjetskog rata u koncetracionim logorima, kao i Saddam Hussein 1998. godine u napadu na Halabju, Irak, kada je ubijeno 5.000 civila.
Još jedan razlog zbog kojeg je sarin tako popularan je što ga je teško identifikovati, a njegovu upotrebu je teško dokazati jer nema boje ni mirisa.
Nakon samo par sekundi izloženosti sarinu, žrtve će osjećati bol u očima, slinjenje, slabost, povraćanje, dijareju i neregularne otkucaje srca, paralizu, gubitak disajnih funkcija, a svi simptomi rezultiraju smrću.
Iperit je još jedan agens koji, vjeruje se, posjeduje režim u Siriji. Iako nije tako efikasan kao sarin, iperit uzrokuje iritaciju očiju, crvenilo, gorenje, upalu, čak i sljepoću, te osip koji prerasta u žuljeve na koži. Simptomi uključuju curenje krvi iz nosa, kihanje, iritaciju grla, nedostatak daha, kašljanje, bol u sinusima, abdominalnu bol, dijareju, temperaturu, mučninu i povraćanje.
Iperit je korišten tokom Prvog svjetskog rata. Gotovo je nemoguće preduzeti mjere koje bi spriječile efekte upotrebe sarina i iperita.
U srijedu je Sirijska nacionalna koalicija objavila da je najmanje 1.300 ljudi ubijeno u napadu heimijskim oružjem. Za napad optužuju režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.
Sirijski režim negira ove optužbe. UN tim je trenutno u Siriji gdje istražuju navode o postojanju i upotrebi hemijskog oružja.
(Anadolija/av)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook