Mirko Kovač (74), jedan od najvećih i najvažnijih južnoslovenskih pisaca, preminuo je jučer  u Rovinju.
Iako rođen u Petrovićima u Crnoj Gori 1938, sebe je smatrao crnogorskim, hrvatskim, srpskim i bosanskim piscem, stavljajući samog sebe na suprotnu stranu nacionalističkog bauka koji je zavladao ovim dijelom Evrope.

Filmski scenariji

Kovač je svoj ugled izgradio za vrijeme procvata najtalentovanije generacije jugoslovenske književnosti (Kiš, Pekić, Bulatović, David), a za života je objavio više romana, zbirki pripovijetki, eseja, TV-drama ali i filmskih scenarija - on je autor predloška i za jedan od najbitnijih filmova bh. kinemtografije, "Mali vojnici" Bate Čengića, kao i za jedan od najkontroverznijih filmova hrvatske kinematografije, "Okupacija u 26 slika" Lordana Zafranovića (publika na SFF-u, koji trenutno traje, upravo je imala priliku pogledati dokumentarac o nastajanju ovog filma).

Ipak, književni opus je najveći dar Kovača narodima ovih prostora. Njegov najutjecajniji i najbolji roman, "Vrata od utrobe" (1978), dobio je Ninovu nagradu kritike (1978), nagradu Željezare Sisak (1979), i nagradu biblioteka Srbije za najčitaniju knjigu (1980). Pored ovog, nagrađen je i za rad na zbirci pripovijedaka "Nebeski zaručnici" (1987), te za knjigu eseja "Evropska trulež" (1986).

Nagrađen je Kovač bio i za zbirku novela "Rane Luke Mešterevića" (1971), sa priznanjem Milovan Glišić, ali mu je ta nagrada oduzeta 1973, a knjiga povučena iz knjižara i biblioteka. Nije Kovač nikada imao mira dok je živio u Srbiji, upravo zbog svog kozmopolitskog i svebalkanskog duha. To je kulminiralo krajem osamdesetih, kada se Kovač našao na udaru pansrpskog pokreta, nakon čega je emigrirao u Hrvatsku. Tamo je nastavio pisati, ali su mu knjige, pod vlastitim uredništvom, izlazile na hrvatskom jeziku. U Sarajevu je Svjetlost početkom devedesetih objavila njegove Izabrane knjige, u šest tomova.

Udari pansrpskog pokreta

Kovačeve knjige su prevedene na više desetina jezika, a od sticanja nezavisnosti, bio je saradnik Crnogorskog književnog lista i član Savjeta za standardiziranje crnogorskog jezika. Dobio je i prvu Njegoševu nagradu u nezavisnoj Crnoj Gori, za knjigu priča "Ruže za Nives Koen".

Sahrana uglednog pisca biće, najvjerovatnije, upriličena u gradu u kojem je do smrti živio, u Rovinju.

(Oslobođenje/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)