Računar zaražen spywareom ne samo da je sporiji i 'čudno' se ponaša, već može i ozbiljno nauditi svom vlasniku krađom privatnih podataka.

'Špijunski programi' ili 'spyware' u ovom slučaju nisu programi koje bi NSA mogla instalirati na vaš računar kako bi pratila svaki vaš korak (iako to ne znači da ona to ne može), već programi koje iz neznanja ili nehotice instalirate na računar jer su bili 'skriveni' uz program koji ste željeli instalirati. Radi se o programima koji će pratiti što radite na računaru i te podatke slati natrag svom autoru.

Ovisno o tome što kreator spywera želi 'ukrasti' od korisnika, program će bilježiti lozinke, navike prilikom surfanja, informacije o povjerljivim aplikacijama za bankovne račune ili slično.

No, isto tako spyware može uzrokova i neobično ponašanje 'zaraženog' računara. Tako se odjednom mogu pojavljivati iskočni prozori s različitim oglasima, pornografskim sadržajem ili uslugama koje obećavaju da će korisnika osloboditi spywarea.

U nekim slučajevima, spyware može pretvoriti računar u dio veće mreže računara koja se koristi za slanje neželjenih poruka ili napad na neki veći sistem.

Napad je najbolja odbrana

How Stuff Works savjetuje kako je najbolji način za zaštitu od spywarea napad, odnosno korištenje zaštitnih programa kako bi uopće izbjegli zarazu.

No, to je često lakše reći nego učiniti.

Prije svega, treba redovno ažurirati operativni sistem jer kritične zakrpe koje se više ili manje redovno izdaju, najčešće mogu spriječiti instalaciju spywarea.

Dodatnu zaštitu pružiti će i antivirusni program koji mora uvijek biti ažuran. Na tržištu postoji cijeli niz besplatnih programa koji će sasvim korektno čuvati računalo od 'napada izvana'.

Korisnici bi trebali obratiti psžnju na ono što preuzimaju s interneta, pogotovo ako nisu sigurni u izvor. Neke stranice će uredno označiti da su programi koji se mogu preuzeti s njihove stranice provjereni i čisti od virusa.

Prilikom preuzimanja i instalacije programa trebalo bi pročitati 'uslove korištenja' jer se često u njima krije informacija da se uz željeni program, instalira i onaj ne tako željeni.

Posebnu pažnju trebalo bi obratiti prillikom surfanja internetom i klikanja na iskočne prozore koji nude besplatni 'anti-spyware' program. Takvi programi su u većini slučajeva lažni i rezultiraju samo još većim problemima za korisnike.

Nikad ne bi trebalo otvarati privitke u e-mail porukama od kontakata koje ne poznajete ili u porukama koje izgledaju 'čudno' jer su veoma kratke i napisane na krivom jeziku (na engleskom ili B/H/S jezicima koji djeluje kao da je prošao Googleov prevoditelj).

A što ako je spyware već tu?

Ako uprkos svim poduzetim mjerama spyware ipak nađe put do računara, trebalo bi to računalo što prije maknuti s interneta kako program ne bi slao prikupljene informacije svom autoru.

Nakon toga, trebalo bi obaviti temeljito skeniranje računara antivirusnim i anti-spyware programom. Oni će prepoznati spyware i identificirati o kojem se spywareu radi.

Ukoliko antivirusni i anti-spyware programi ne mogu ukloniti spyware s računara, pomoć možete potražiti na internetu (iskoristiti drugo računalo za traženje pomoći) ili, ako ni to ne pomogne, reformatirati čvrsti disk i nanovo instalirati operativni sistem.

No, formatiranje i ponovnu instalaciju ipak ostavite za sam kraj jer biste u mogli u procesu izgubiti neke podatke koji su vam važni.

(Tportal.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)