Foto: Anadolija

U Bosnu i Hercegovinu iz Izraela izručen je Aleksandar Cvetković, bivši pripadnik 10. diverzantskog odreda Vojske RS-a, koji se sumnjiči za učešće u likvidaciji oko 800 podrinjskih Bošnjaka na lokalitetu Branjevo kod Zvornika u julu 1995. godine.

Službenici pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine Cvetkovića su preuzeli na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, a nakon što Tužilaštvo BiH zatraži određivanje mjera pritvora, očekuje se podizanje optužnice protiv osumnjičenog.

Osumnjičeni Aleksandar Cvetković, bivši pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS, izručen je iz Izraela pravosuđu Bosne i Hercegovine na zahtjev Tužiteljstva BiH koje vodi istragu protiv njega zbog sudjelovanja u masovnim ubojstvima zatočenih bošnjaka iz Srebrenice u julu 1995. godine, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

"Aleksandar Cvetković je osumnjičen da je osobno i izravno, pucajući iz vatrenog oružja kao pripadnik streljačkog stroja, zajedno sa drugim pripadnicima 10. diverzantskog odreda, sudjelovao u ubistvu više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka na farmi u Branjevu, 16. 07. 1995. godine", navodi se u saopćenju.

Radeći na istrazi u ovom predmetu, tužitelj i istražitelji Tužiteljstva BiH su došli do saznanja da je Aleksandar Cvetković prije više godina napustio Bosnu i Hercegovinu, a u suradnji sa Interpolom i vlastima Izraela 2010. godine lociran je u Izraelu, nakon čega je Tužiteljstvo BiH pokrenulo aktivnosti za njegovo izručenje Bosni i Hercegovini.

U razdoblju od tri godine, koliko je trajao ekstradicijski proces, pravosudne institucije Izraela su odbile sve žalbe osumnjičenog te je na koncu potvrđena odluka Vrhovnog suda i ministra pravde Izraela o njegovom izručenju pravosuđu BiH.

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine je sa djelatnicima Tužiteljstva BiH nazočio procesu izručenja i predaje osumnjičenog pravosuđu BiH na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

Aleksandar Cvetković (46), državljanin Bosne i Hercegovine, živi od 2006. godine u Izraelu, čije državljanstvo također ima. Na osnovu istrage koju vode, Tužilaštvo BiH je izdalo potjernicu za njim, no još uvijek nema optužnice.

Uhapšen je u januaru 2011. godine, kada je BiH i uputila zahtjev za njegovo izručenje. Sud u Izraelu je donio odluku da on, kao državljanin BiH, može biti izručen ovdašnjim vlastima, ali je Cvetković uputio nekoliko žalbi, koje su odbijene.

Cvetković je postao dijelom istrage o zločinima u Srebrenici nakon što je njegovo ime spomenuo Dražen Erdemović tokom svog svjedočenja u Haagu. On je rekao da je Cvetković bio pripadnik 10. diverzantskog voda Vojske Republike Srpske, te da je učestvovao u ubistvima na Vojnoj ekonomiji Branjevo u Pilici kod Zvornika.

Erdemović je 1998. godine, tokom suđenja u Haagu, priznao krivicu, te je osuđen na pet godina zatvora. Nakon odslužene kazne živi u jednoj europskoj državi pod drugim identitetom.

O egzekucijama nakon pada Srebrenice Cvetković je 2005. godine u Izraelu dao izjavu haškim istražiteljima, kada je negirao svoju ulogu u masakru tvrdeći da je bio samo vozač koji je prevozio vojnike od jednog do drugog mjesta egzekucije.

Odluku da bude izručen Vrhovni sud Izraela donio je u julu ove godine.

Dražen Erdemović, koji sarađuje sa Haškim tribunalom, svjedočio je i u julu ove godine na suđenju Ratku Mladiću, kada je još jednom govorio o masakru u Branjevu 16. jula 1995. godine. On je rekao kako je zajedno sa sedmoricom drugih pripadnika 10. diverzantskog voda streljao zarobljene civile koji su dovoženi autobusima. Većina su bili muškarci od 15 do 60 godina, te su dovođeni sa povezima preko očiju i ruku.

Erdemović je rekao da je njegov vod streljao civile koji su izvedeni iz 15 do 20 autobusa, te da su ubistva trajala od 10 ujutro do 15,30-16,00 poslijepodne kada je to nastavila raditi druga jedinica.

Kako je Erdemović rekao, s njim su bili Brano Gojković, Franc Kos, Marko Boškić, Aleksandar Cvetković i Vladimir Golijan.

Sud BiH je osudio Kosa na 35 godina zatvora, Golijana na 15, a Boškića na deset godina.

Mladića, kojem je u toku suđenje, Haško tužilaštvo tereti za genocid nad više od 7.000 Srebreničana, kao i za druge zločine počinjene u BiH.

(Anadolija/md)