Dok su posljednjih mjeseci širom Evrope, agencije smanjile kreditni rejting mnogim evropskim zemljama, većina zemalja bivše Jugoslavije su već na nivou koji ih svrstava u kategoriju zemalja s lošim kreditnim rejtingom.

Međutim, rezultati istraživačkog tima agencije Anadolija pokazali su da od zemalja regiona Bosna i Hercegovina ima najniži kreditni rejting koji ju je svrstao u grupu zemalja sa spekulativnom kreditnom sposobnošću kao i visokim kreditnim rizikom.

Tako je u julu 2012. godine agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s potvrdila BiH kreditni rejting “B3“ i izmijenila izglede „sa posmatranja - negativno na stabilne izglede“. Time je agencija Moody's potvrdila da je kreditni rejting BiH u kategoriji loših. Također, u martu 2012. agencija Standard & Poor's potvrdila je BiH kreditni rejting "B" i izmijenila izglede "na posmatranju - negativno" na stabilne izglede.

Od ostalih zemalja regiona odmah iza BiH slijedi Albanija u kojoj, također, postoji visok kreditni rizik. Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service u julu 2012. godine je Albaniji zabilježila kreditni rejting na nivou B1, dok je prognoza dobila ocjenu stabilna.

Odmah iza Albanije slijede Makedonija, Crna Gora i Srbija koje imaju status zemalja sa znatnim kreditnim rizikom i kreditnom sposobnošću sa spekulativnim elementima.

Agencija Standard & Poor’s u maju ove godine snizila je rejting Republike Makedonije za dugoročno zaduživanje u domaćoj i stranoj valuti sa ‘BB’ na ‘BB-’, upozoravajući na smanjenu transparentnost javnih finansija i slabije izglede za rast preduzetništva. Razlog su ekonomski pritisci u regionu, sužen manevarski prostor inostranih vlasnika domaćih banaka, teškoće u upravljanju vladinim finansijskim obavezama i pojačana javna potrošnja na neproduktivnu imovinu.

Kreditna agencija Moody’s u svom posljednjem izvještaju o Crnoj Gori nije mijenjala njen kreditni rejting koji je već dvije godine na nivou Ba3, a potvrđene su i stabilne prognoze. Trenutni rejting, međutim, mogao bi se suočiti sa silaznim pritiskom ako se prognoze za javne finansije i bilans plaćanja značajno pogoršaju ili ako posljednji pokušaji fiskalne konsolidacije i institucionalnog jačanja ne budu uspješni.

Kreditna agencija Fitch u julu ove godine potvrdila je kreditni rejting Srbije “BB minus s negativnim izgledima”. Zadržavanje rejtinga Srbije na nepromijenjenom nivou dijelom je odraz neizvjesnosti stanja javnih finansija, brzog rasta javnog duga, krhkog ekonomskog oporavka, i neizvjesnosti aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Nivo rejtinga Srbije, prema Fitchz, podržavaju visok nivo prihoda po stanovniku, vrhunski obučena radna snaga, poboljšanje uslova poslovanja i odluka Evropske unije da otvori pregovore o članstvu sa Srbijom.

Najbolji kreditni rejting na Balkanu ima Hrvatska i pored činjenice da je ovoj zemlji prije nekoliko dana snižen kreditni rejting za jednu ocjenu.

Naime, kreditna agencija Standard & Poor's ovih dana je snizila prognozu kreditnog rejtinga Hrvatske sa "stabilne" na "negativnu". S&P je pritom ipak zadržao važeći rejting za dugoročno i kratkoročno zaduživanje u stranoj i domaćoj valuti na "BB+/B".

U saopćenju Standard & Poor'sa navedeno je da bi kreditni rejting Hrvatske naredne godine mogao biti ugrožen, ako se nastavi slabljenje njene ekonomije, poveća fiskalni deficit, a vanjski dug naraste. "Prema našem mišljenju, ekonomska korist Hrvatske od nedavnog ulaska u Evropsku unije će biti ograničena strukturnim izazovima, političkim ograničenjima po fiskalne reforme i nepovoljnim vanjskim okruženjem", navedeno je u saopćenju S&P-a.

Inače, agencija Moody’s određuje kreditni rejting svake zemlje na osnovu indikatora iz četiri ključna faktora - ekonomska snaga, institucionalna snaga, snaga javnih finansija i sklonost riziku, kao i uzajamno djelovanje između njih.

Agencije dijele sve oznake rejtinga u nekoliko kategorija prema kriterijima kreditne sposobnosti i kreditnog rizika, a koje se označavaju slovima od A do C, odnosno D. A predstavlja najviši kreditni rejting dok D predstavlja najniži stepen.

U okviru svake kategorije postoje nivoi rejtinga u zavisnosti od toga kako je procijenjena pozicija države, kao jaka, prosječna ili slaba. Pri tome, agencija Moody's Investors Service za označavanje tih nivoa koristi numeričke oznake, a Standard & Poor's oznaku plus (+) ili minus (-).

Agencije daju mišljenje za izglede ili očekivanja (engl. outlook) u vidu opisne ocjene u kom smjeru bi se rejting mogao kretati u budućnosti. Izgledi mogu biti pozitivni, stabilni, negativni i promjenjivi u zavisnosti od razvoja događaja.

Značenje navedenih opisnih izgleda je sljedeće: pozitivan - rejting može biti povećan, stabilan - rejting se vjerovatno neće mijenjati, negativan - rejting može biti smanjen, a promjenjiv izgled u zavisnosti od razvoja događaja - može doći do povećanja, smanjenja ili potvrde dodijeljenog rejtinga.

(Anadolija/md)