Autor: Svjetlana Žolja, Buka

Bosna i Hercegovina svakim danom sve više srlja prema ekonomskom kolapsu. Svaki građanin BiH, pa i svaka novorođena beba, dužan je 1800 maraka po osnovu duga države.

Zaduženost po glavi stanovnika u BiH je 1800 maraka. Dug Republike Srpske je 4,6 milijarda, a Federacije 4,3 milijardi maraka. Međutim, gledano po broju stanovnika, gdje u Federaciji živi skoro duplo više stanovnika, gotovo je duplo zaduženija Republika Srpska.

U ovom iznosu sadržan je dug vlade, dug opština i gradova, fondova zdravstvenog i penzijskog osiguranja te banaka u vlasništvu privrede.

Ukupan dug od 4,6 milijardi maraka, koliko je RS zabilježila krajem 2012. godine predstavlja 53,7 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Time je RS na korak do prezaduženosti čija je granica 60 odsto bruto društvenog proizvoda.

Činjenica da dug RS prelazi 50 odsto bruto društvenog proizvoda predstavlja omču oko vrata, ionako prezadužene ekonomije Republike Srpske. Ocjena je to stručnjaka.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za BUKU kaže da postoje dvije analize prema kojima se mjeri zaduženost neke zemlje. Prvo mjerenje, koje koristi Vlada RS, je Svjetske banke prema kojoj oni koji su zaduženi od 40 do 60 odsto iznosa u odnosu na BDP spadaju u srednje zadužene zemlje. Drugo, vezano za standarde EU, koji je usaglašen sa Madridskim sporazumom, da zaduženje ne može biti od 60 odsto BDP i tri odsto deficita koji je prihvatljiv na godišnjem nivou bilo koje članice EU. 

"Prema Vladi RS mi smo srednje zadužena zemlja kao i zemlje u EU, ali postavlja se pitanje realnosti. Zemljama u EU taj nivo zaduženja je izdržljiviji, jer je njihov BDP u prosjeku između šest i deset hiljada eura, a našeg tri hiljade", kaže Pavlović.

Dok je za Vladu RS održivost duga na zadovoljavajućem nivou, za ekonomiste situacija je nije tako svijetla. Dug budžeta RS iznosi 3,1 milijardu. Izaći iz ove situacije je, ističu, teško posebno ako se uzmu u obzir gušenje privrede koja je ključna za vraćanje duga.

"Nijedan dug nije veliki ako imate privrednu aktivnost koja koristi ta sredstva i koja može da ih, praktično stvaranjem nove vrijednosti, redovno servisira. Međutim bojim se da privredna aktivnost jako posustaje. Ono što danas izgleda podnošljivo sutra, bojim se, neće biti. Novac se mora vratiti, a vraća se preko budžeta koji se direktno puni preko privrede. Ako nema privredne aktivnosti koja će na bazi novostvorene vrijednosti puniti budžete iz kojih to treba da se servisira, onda to ne može da uspije." ističe Pavlović.

Fondovi su dužni više od 280 miliona, a javna preduzeća i investicijsko razvojna banka RS gotovo 900 miliona maraka.

"Međunarodni monetarni fond ima razlišite sisteme finansiranja kako projekata i aranžmana koje i mi sada koristimo. To su aranžmani za prevazilaženje poteškoća i u takvim slučajevima dolaze stručnjaci koji postavljaju pravila ponašanja gdje gubite određeni dio svoga suvereniteta. Dobra strana je da vam na taj način pomažu a loša strana ograničava vas. Možda bi RS trebala razmišljati o intenzivnijem zapošljavanju radnika koji su nezapsleni i primaju pomoć iz budžeta, ali je to najčešće suprotno sa politikom MMF-a", zaključuje Pavlović.

Član ekonomskog odbora SDS-a Milica Lakić upozava da je ekonomska situacija u RS krajnje alarmantna, posebno ako se pogleda stanje ukupnog duga RS a učešće privrede svega 10,5 posto. Vlast u RS troši više nego zarađuje.

"Raste javna potrošnja i akcenat ove vlade je na novim kreditnim zaduženjim. Procjena otplate ukupnog vanjskog duga RS po odobrenim sredstvima do 2051. godine, a procjena otplate unutrašnjeg do 2030. godine. Od 2008. do 2012. godine vidljivo je da dolazi do novih zaduženja RS-a, gdje je učešće novih dugova po ukupnom dugu sa 46 posto poraslo skoro na 73, a učešće javnih preduzeća i IRB-a s 17,10 na 33, 88 posto", pojasnila je Lukićeva.

Međutim, Vlada RS u saopštenju ističe da je za sada stanje zadovoljavajuće.

Posmatrajući makroekonomske pokazatelje i indikatore zaduženosti za period 2008.-2012. godine evidentno je da je održivost duga RS na zadovoljavajućem nivou - tvrdi Vlada RS u Informaciji o dugu RS na kraju 2012. godine.

Međutim, ponavlja se i stav da je potreban oprez kod daljih zaduživanja.

S druge strane, imajući u vidu moguću stagnaciju BDP-a i prihoda Budžeta RS u uslovima aktuelne svjetske ekonomske krize, kao i to da izmirenje dugoročnih obaveza (proisteklih iz međunarodnih ugovora, sporazuma o finansiranju, odluka o emisiji obveznica itd.) kao prioriteta, može u većem procentu angažovati budžetska sredstva, i dalje je potreban oprez pri budućem zaduživanju, u smislu ugovaranja novih zaduženja po povoljnijim uslovima, prilagođavanja rasporeda otplate obaveza visini očekivanih prihoda u narednim godinama, odabira prioritetnih projekata za koje bi se RS zadužila, izbora krajnjih korisnika koji su kreditno sposobni, te pronalaženja novih izvora finansiranja – navela je Vlada RS u ovoj informaciji.

Republika Srpska duplo je zaduženija kod komercijalnih banaka nego Federacija, dok su u Federaciji javna preduzeća zaduženija. Poslednje zaduženje od MMF-a rezultat je budžetskog deficita. Ekonomski stručnjaci savjetuju bolju kontrolu javnih rashoda, odnosno restruktuiranje tih troškova.

Opštine RS duguju 350 miliona maraka

Zaduženost opština i gradova Republike Srpske kod komercijalnih banaka i po osnovu emisija obveznica je oko 350 miliona maraka.

Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS propisano je da se jedinica lokalne samouprave može dugoročno zadužiti samo ako u periodu stvaranja duga ukupan iznos koji dospjeva za otplatu, po predloženom dugu i cjelokupnom dospjelom neizmirenom dugu, u bilo kojoj narednoj godini nije veći od 18 odsto iznosa njenih redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini.
Deficit graskog budžeta grada Banjaluka iskazanog po godišnjem obračunu budžeta za 2012. godinu u iznosu od 8.741.746 KM.

Grad Banjaluka kreditima pokriva prošlogodišnje deficite

Odbornici Skupštine Grada Banjaluka usvojili su rebalans budžeta grada od 42 miliona maraka koji je za 2,1 odsto manji u odnosu na prvobitni budžet za 2013. godinu.

Na 12. sjednici gradskog parlamenta,usvojen je i prijedlog odluke o pokriću deficita po godišnjem obračunu budžeta za 2012. godinu.

"Razlog rebalansa budžeta između ostalog je deficit koji smo imali i način pokrića tog deficita, što smo morali sada da riješimo, kao i da dio pokrijemo kroz rebalans. Zato je rebalans sada bio nužan. Neke stavke poremetile su redovne tokove, a one su mogle u narednoj fazi da ugroze realizaciju usvojenih programa, kao što je plaćanje PDV-a za ranije izvedenu infrastrukturu na seoskom prostoru od blizu tri miliona KM, zatim dio sredstava po osnovu sudskih odluka za zemljište koje je eksproprisano i preuzeto, što sada stiže na naplatu i to u iznosu od preko milion maraka", rekao je Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke.

Iznos deficita od 200.000 KM u budžetu grada u ovoj godini biće izmiren smanjenjem tekuće budžetske potrošnje. Dio će biti pokriven i novim kreditnim zaduženjem grada od tri i pol miliona maraka. Preostali dio deficita iz 2012. godine biće pokriven u naredne tri budžetske godine smanjenjem javne budžetske potrošnje.

Opozicija se ne slaže. Zoran Talić, odbornik PDP-a ističe za BUKU da se nebi trebalo upuštati u bilo kakva kratkoročna zaduženja jer u samom rebalansu budžeta nisu palnirali sredstva kojem će se otplaćivati taj kredit.

"Taj kredit mora se vratiti u roku od 12 mjeseci. Nije dostavljena ni jedna ponuda od strane banke, kao ni kreditni uslovi, već je grad sam odredio da kamatna stopa ne može biti veća od 13,7 i da obrada zahtjeva za kredit ne može biti od 0,25 odsto. Kad uzmete ove njihove uslove, dolazimo da će iznos kredita, na mjesečnom nivou, iznositi između 310 do 350 hiljada maraka, nepredviđenog ovim rebalansom budžeta i samim tim postavlja se pitanje njegovog otplaćivanja", kaže Talić.

Dodaje da je predložio da se deficit pokrije drugim sredstvima. Da se one stavke koje se odnose na troškove reprezentacije, smještaja, prevoza, odnosno sva lična potrošnja redukuje. Prema njegovim riječima uštedilo bi se oko dva miliona a da se ostatak da pronađe u samom budžetu. Jer, kaže, postavlja se pitanje mogućnosti otplaćivanja kredita.

Ipak, gradonačelnik Banjaluke je naglasio da su ovim rebalansom zagarantovana sredstva za dodjelu stipendija, izdvajanja za socijalnu sferu i boračku populaciju.

"Rebalansom će većina korisnika budžeta morati da se zadovolji, ipak, sa manje novca. Radnici u gradskoj upravi mogu da odahnu. Najavljenog smanjenja plata za sedam odsto, za njih neće biti. Budžet grada za 2013. godinu smanjujemo da bi pokrili ranije troškove, za koje niko neće odgovarati. Prošlogodišnje deficite u budžetu krpimo ovogodišnjim i time stvaramo još veće minuse i dugoročno zadužujemo grad" naglasio je prvi čovjek Banjaluke Slobodan Gavranović.

Sudeći prema ovim podacima iznesenim od strane stručne javnosti, cijela RS i BiH je na granici zaduženosti. Ukoliko se ne smanje nepotrebni troškovi, racionalnije počnu trošiti pare i ukoliko privreda ne oživi, stručnjaci apeluju da će RS i BiH ući samo u još veću krizu iz koje će teško moći da se oporavi.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)