Svjedok odbrane Milomir Savčić izjavio na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da nije imao nagovještaje da će muslimani iz Srebrenice biti streljani, javlja agencija Beta.

Savčić je tada bio komandant 65. motorizovanog zaštitnog puka GŠ VRS. Vojni policajci tog su 13. jula 1995. na fudbalskom igralištu u selu Nova Kasaba držali više od 1.000 muslimana koji su se predali ili bili zarobljeni poslije pada Srebrenice, dva dana ranije.

Penzionisani general Savčić izjavio je da ga je 13. jula 1995. major Zoran Malinić, komandant bataljona vojne policije, telefonom izvijestio da u Novoj Kasabi drži veliki broj zarobljenika i da je počeo da ih popisuje. Sprečavanje pristupa novinara zarobljenicima, koje je telegramom naložio tadašnji šef obaveštajno-bezbjednosne službe GŠ VRS Zdravko Tolimir, Savčić je opisao kao uobičajenu proceduru.

Izjavio je da ga ništa iz tog telegrama nije navelo da pomisli da će zarobljenici biti ubijeni.

Savčić je kazao da je ofanziva VRS na Srebrenicu bila posljedica napada muslimanskih snaga iz enklave, koja nije bila demilitarizovana, iako je to predviđao sporazum kojim je 1993. bila proglašena za zaštićenu zonu UN. Po svjedoku, 26. juna 1995. Armija BiH je iz Srebrenice i Žepe napala GŠ VRS, smešten u Crnoj Rijeci kod Han-Pijeska.

U unakrsnom ispitivanju, tužilac Jullian Nićolls pitao je Savčića, koji je i glavni istražitelj u timu Karadžićeve odbrane, prihvata li da su zarobljenici, koje je 13. jula 1995. držao njemu potčinjeni major Malinić, do 17. jula bili pobijeni.

"Kakve to ima veze sa mnom i Malinićem... Prihvatam da smo sve te ljude predali, po naređenju komandanta GŠ VRS (Ratka Mladića) u Bratunac", odgovorio je Savčić, tvrdeći da mu nije bilo poznato šta se sa zarobljenim muslimanima dogodilo poslije toga i optužujući tužioca da mu "indirektno prebacuje odgovornost za sudbinu zarobljenih".

Tek poslije intervencije predsjedavajućeg sudije O-gon Kwona, Savčić je kazao da "sada zna i prihvata" da su zarobljenici bili ubijeni, ali je tvrdio da je to saznao "poslije dugog niza godina", odnosno tek kada je "ušao u proceduru davanja izjave" Karadžićevoj odbrani i "imao uvid u određene dokumente".

"Zarobljenicima se 13. jula 1995. na igralištu u Novoj Kasabi obratio komandant GŠ VRS i obećao im da će ići u razmjenu. Šta sam ja trebao, da gatam šta će biti s njima", rekao je Savčić.

Unakrsno ispitivanje Savčića, tužilac će završiti sutra. Prije Savčića, iskaz u Karadžićevu odbranu, preko video veze iz Kanade dao je Čedo Kljajić, koji je 1992-93. bio treći čovjek MUP RS. Kljajić je izjavio da je Karadžić od policije tražio da radi po zakonu i pravilima službe, bez obzira na nacionalnost počinilaca krivičnih djela.

Pri tom iskazu ostao je i pošto mu je zastupnica optužbe predočila izvještaj kojim je Kljajić, s proljeća 1992, bio obaviješten da je Zvornik napustilo 15.000 muslimana. Tvrdio je, međutim, da ništa nije mogao da uradi, sugerišući da su muslimanski civili otišli zbog ratnih dejstava, a ne zato što su protjerani.

Karadžić je optužen i za progon muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje pripadnika za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)