Izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu ni na koji način ne mijenjaju položaj povratnika i raseljenih osoba, izjavila je Denisa Sarajlić-Maglić, zamjenica ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

U kratkom razgovoru za agenciju Fena, Sarajlić-Maglić tvrdi da su nevladine organizacije koje se protive ovom zakonu, pogrešno ga protumačili.

Da li doneseni Zakon o prebivalištu i boravištu dovodi u težu poziciju povratnike i raseljene u BiH? Svjedoci smo žestokih reakcija u kojima se naglašava da su povratnici i raseljeni, a pogotovo oni kojima nisu obnovljeni domovi dovedeni u praktično bezizlaznu situaciju.

Mislim da je potrebno upoznati javnost sa stvarnim činjenicama i samim sadržajem Zakona. U Zakonu odranije postoji posebno poglavlje koje govori o pravima povratnika i olakšanoj proceduri prijave prebivališta i boravišta, a to su članovi od 17. do 28. Izmjene Zakona uopšte ne mijenjaju prava koja su imala ove ove osobe do sada. To znači da prava povratnika i ostaju zaštićena na isti način kao i do sada i nisu povrijeđena ovim izmjenama zakona na bilo koji način.

Ovdje se radi o proizvoljnom tumačenju izmjena Zakona čime se pokušava prikazati da se dokazi koje svi ostali građani trebaju dostaviti prilikom prijave prebivališta ili boravišta odnose i na povratnike. To nije tačno. Kod izrade izmjena Zakona posebno se vodilo računa o tome da prava ove kategorije ostanu zaštićena. Dakle, da ponovim, prava povratnika i raseljenih ni na koji način nisu ugrožena!

Da li i u kojoj mjeri međunarodne institucije podržavaju donošenje ovih izmjena Zakona?

Poznato je da je Zakon o prebivalištu i boravištu važna karika u nizu pretpostavki za ostanak BiH u bezviznom režimu. Obzirom na tendencije određenih zemalja da ponovo uvedu vize za građane BiH - kao i mnogih drugih razloga - bilo je važno donijeti izmjene i dopune ovog zakona. U prilog ovoj činjenici ide i podatak da su Delegacija Evropske unije u BiH i Ured visokog predstavnika pozdravili donošenje izmjena i dopuna ovog zakona naglašavajući da taj korak poboljšava pravni okvir prijave prebivališta u zemlji, kao i da se dodatno ispunjavaju uslovi iz Mape puta za viznu liberalizaciju. Podrška međunarodne zajednice u tom smislu je otvorena i nedvojbena.

Kako komentarišete najave nevladinih i drugih organizacija i određenih opozicionih stranaka da Zakon o prebivalištu i boravištu daje odriješene ruke policijskim organima da masovno vrše provjere i oduzimaju već stečena prebivališta?

I ovdje se radi o pogrešnom tumačenju predmetnog zakona. Bitno je pojasniti javnosti suštinu njegovog sadržaja. Kao i svaka zemlja na svijetu i BiH mora imati mehanizme za provjeru prijavljenih prebivališta i boravišta naših građana. To predviđa i pomenuti član zakona, ali ne na način kako se to tumači u javnosti. Ovo je jako važno naglasiti i pojasniti jer se radi o rješenju koje uvodi red u vođenje evidencija, ali time ne narušava bilo čija prava.

Rješenje koje je ovim izmjenama predviđeno dozvoljava policijskim organima da koriste podatke iz elektronskih baza podataka drugih organa na osnovu kojih mogu dobiti informacije koje su predmet provjere. Ponavljam, ova izmjena se odnosi na provjere kroz elektronske baze podataka. Dakle, suženo je diskreciono pravo policijskih organa da pozivaju osobe sa prijavljenim prebivalistima na razgovore, itd. Na ovaj način ti postupci se stavljaju u čvrst zakonski okvir, upravo iz razloga da ne bi dolazilo do zloupotreba ili krivog tumačenja zakona. Sve drugo će predstavljati kršenje Zakona. Eventualna kršenja odredbi koje se odnose na provjere moći će zaštiti nadležni sudovi, kao što su to nedavno i uradili.

(Fena/av)