Svake godine priča je ista... Čim dođe prvi dan mjeseca ramazana, na sarajevskim ulicama, čak od ranog jutra, osvanu i ulični prodavači 'vrućih somuna'. Peciva mirišu iz kartonskih kutija koje se vuku po prašnjavim trotoarima, kraj izduvnih gasova gradskih automobila, pored pijačih štandova, kontejnera...

I dok se primaljivi miris svježe pečenog somuna širi oko nas, malo ko razmišlja o higijenskim i zdravstvenim posljedicama 'tankog okruglog hljeba sa sjemenkama ćurekota' kojeg odnose na kućnu trpezu. A one nisu bezazlene...

U golemoj ponudi raznoraznih pekarskih peciva koji se nude na bh. tržištu, rijetki su oni koji zadovoljavaju standarde. Drugim riječima, rijetki su oni posjeduju adekvatnu opremu i mogućnosti za kontrolu ispravnosti svojih proizvoda, koji imaju stručnjake-tehnologe i vlastiti laboratorij, kao i neophodne, međunarodno priznate sisteme upravljanja kvalitetom ISO i HACCP? Među onim rijetkim koji pozitivno odgovaraju na ova pitanja je tradicionalna sarajevska Velepekara - KLAS, te kompanija SPRIND, koje su vodeći brigu o zdravlju svojih potrošača sve pobrojano davno obezbijedile! Osim KLAS-ovih i SPRIND-ovih somuna koji se mogu kupiti u gotovo svim tržnim centrima u gradu, tek još nekolicina tradicionalnih gradskih pekara nudi provjerene i po zdravlje sigurne proizvode. Stoga nije zgoreg da počnemo mijenjati navike tradicionelne ramazanske trgovine.

- S obzirom da se promet i manipulacija životnih namirnica vrši na nehigijenski i nekontrolisan način, posljedice mogu biti od najblažih, odnosno gađenje, mučnina, povraćanje, pa do onih težih, kada je ugroženo ljudsko zdravlje (jake gastrointestinalne smetnje što rezultira hospitalizacijom i liječenjem). Kada je somun u pitanju, radi se o namirnici koja nije lako kvarljiva, a pretpostavljamo da se manipulacija odvijala u registrovanom objektu, gdje je somun podvrgnut visokoj temperaturi. Problem je u sekundarnoj manipulaciji hranom, kada nismo sigurni da li je osoba, odnosno prodavac zdravstveno sposoban, te u kakvim uslovima vrši promet proizvoda koji prodaje, u konkretnom slučaju somuna, upozorava doktorica Senada Hadžijusufović, glavna inspektorica Uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Prodaja somuna na improviziranim štandovima, odnosno prodaja izvan registrovanih prostorija za promet, predstavlja tzv. "crno tržište" i ono bi se trebalo suzbijati kao nezakonita pojava. Međutim, kako kod nas to nije slučaj, ili se bar u vrijeme ramazana šutke prelazi preko ove tradicionalne pojave, građani su, i ne znajući, izloženi posljedicama koje ugrožavaju njihovo zdravlje. 

Kantonalna sanitarna inspekcija ne kontroliše ove proizvode jer se radi o bespravnom prometu, kao i bespravnom zauzimanju javnih površina. Stoga je ovaj dio posla u nadležnosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove koja trvdi da je suzbijanje ovih pojava jedan od prioritetnih zadataka.

- Suzbijanje ovih pojava predstavlja jedan od prioritetnih zadataka Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, odnono tržišno-turističkih i komunalnih inspektora, koji u redovnim kontrolama, ali i zajedničkim akcijama sa pripadnicima MUP-a KS, kao i po predstavkama građana vrše kontrole i poduzimaju mjere u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini FBiH i Zakonom o privremenom korišćenju javnih površina na području Kantona Sarajevo. Međutim i pored stalnih aktivnosti inspekcijskih organa, koje imaju za cilj suzbijanje bespravnog prometa na frekventim lokalitetima Kantona Sarajevo,  evidentno je da se stanje na terenu ne poboljšava, jer nelegalni trgovci odmah po odlasku inspektora ponovno nastavljaju sa radom, kažu u Upravi za inspekcijske poslove KS. 

Također ističu i da je za trajno rješavanje ovog u širem smislu društvenog i kulturološkog problema potrebno uključiti sve nadležne subjekte, te donijeti novu zakonsku regulativu koja će efikasnije tretirati ovu problematiku.

- Bitno je da naši građani znaju da somuni, ali i općenito svi proizvodi koji se prodaju na ulici ne podliježu kontorlama koje se provode u registriranim objektima, a tu mislimo na organoleptičke preglede, odnosno  mikrobiološke, fizičko-hemijske, toksikološke i druge analize. Osim toga, lica koja vrše promet i prodaju obično nisu podvrgnuta nikakvoj zdravstvenoj kontroli, dok mjesta prodaje nisu za to namijenjena, naglašava doktorica Hadžijusufović.

No, i pored toga svijest građana o ovom pitanju se ne mijenja. Jer da nema kupaca, ne bi bilo ni uličnih prodavaca.

(DEPO PORTAL/aa/kr)