Potaknut nedavnom smrću Douglasa Englebarta, koji je preminuo u 88. godini, BBC je napravio listu 10 velikih izumitelja koji unatoč velikim inovacijama nisu zaradili ama baš ništa.
Englebart je bio jedan od njih. Upravo je on izumio popularni kompjuterski miš, koji danas koriste ljudi širom svijeta, no od toga nije nimalo profitirao.
Za ovih 10 genijalaca i velikih umova koji su trebali imati milijarde u rukama, a nisu uspjeli unovčiti ni lipe, malo je reći da jednostavno nisu rođeni pod sretnom zvijezdom. Izumili su neke od najčešće korištenih ''stvarčica'', bez kojih bi život danas bio nezamisliv, a sve što su za to dobili je tapšanje po ramenu, ako uopće i to.
1. LED diode
Nik Holonyak Junior izumio je prvu upotrebljivu LED diodu još davne 1962. godine, a iako su njegove kolege govorile da njegov izum zaslužuje Nobelovu nagradu, on za to nije želio ni čuti.
''Smiješno je misliti da vam netko nešto duguje'', govorio je Nik.
2. Papirići post-it
Danas ne postoji tvrtka u kojoj na stolovima nema malih samoljepljivih papirića, koji vam pomažu da se sjetite zadataka koje svaki dan morate obaviti. Tvrtka 3M godišnje proda milijarde tih papirića, a sve je krenulo 1968. godine, kad je Spencer Silver smislio ljepilo koje se lako skida.
Papirići post-it danas su neizostavni dio uredskog materijala i jedan od najkorisnijih poslovnih ''alata''.
3. AK-47, kalašnjikov
Pušku po imenu kalašnjikov ili AK-47 osmislio je vojnik Sovjetske armije Mihail Kalašnjikov, dok se u bolnici oporavljao od ozljeda koje je zadobio u Drugom svjetskom ratu.
Kalašnjikov je tvrdio da je njegov izum namijenjen isključivo dobrobiti njegove domovine. Ne moramo napominjati koliki su se trgovci oružjem obogatili njegovim izumom.
4. Safirna igla
Mary Kilik osmislila je safirnu iglu za slušanje gramofonskih ploča, no nije uspjela dobiti dozvolu za nju i iako je godine i godine provela po sudovima, nije zaradila ama baš ništa.
1958. godine dobila je parnicu, no već je godinu dana kasnije bankrotirala.
5. Hoverkraft
Sir Christopher Cockerell iskoristio je usisavač i limenke kako bi provjerio ima li njegova teorija smisla, nakon što je došao na ideju da napravi lebdjelicu koju je nazvao hoverkraft.
Njegovo je supervozilo prvo putovanje imalo 1959. godine, između Calaisa i Dovera. No, na svojem izumu nije zaradio. Godinama se borio, da bi na kraju dobio tek simboličnu cifru od britanske Nacionalne korporacije za razvoj.
6. Tetris
Ruski kompjutorski programer Aleksej Pajitnov popularnu igricu Tetris razvio je uz pomoć kolega iz ruskog državnog istraživačkog centra 1985. godine. No, zeznuo se jer je autorska prava počeo naplaćivati tek 10 godina kasnije kad je osnovao The Tetris Company.
7. Radio na navijanje
Izumitelj Trevor Baylis nedavno je izjavio da si više ne može priuštiti da živi u svom domu u londonskom Twickenhamu, unatoč milijunskoj prodaji njegovog izuma, jer je kompanija s kojom je sklopio biznis izmijenila dizajn radija, zbog čega je on izgubio prava nad njim, pa tako i nad profitom.
8. Karaoke
Japanski biznismen Daisuke Inoue zarađivao je svirajući bubnjeve u grupi koja je imala običaj dopustiti gostima kafića da pjevaju za mikrofonom.
Jednom kad bend nije mogao svirati, on je pustio glazbu s trake, nakon čega mu je sinula genijalna ideja, pa je ubrzo napravio 11 uređaja za karaoke. No, na svom popularnom izumu nije zaradio ništa jer ga nije patentirao.
9. MP3
MP3 je u brzinskom roku postao standard za prijenos glazbe putem interneta. Njemački student filozofije po imenu Karlheinz Brandenburg zaslužan je za ovo veliko otkriće. Na svom je projektu započeo raditi još 80-ih, no s obzirom da nije imao love da distribuira softver, na tržište ga je izbacio kao shareware i tako izgubio prilično puno novca.
10. World Wide Web (www)
Na posljednjem, ali ne i manje važnom mjestu našao se Timothy Berners Lee, koji je prvotno osmislio web kako bi pomogao znanstvenicima da lakše rade u Europskom istraživačkom laboratoriju u Cernu. I sam je rekao da se njegova tajna uspjeha krije u činjenici da je njegov izum besplatan i dostupan svima.
(Danas.hr/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/kr)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook