Izvor: Deutshe Welle

U Hrvatskoj svaka sezona počinje brojanjem turista i noćenja koja ostvaruju. No, jesu li svi turisti jednaki? I osjećaju li se svi turisti dobrodošlima na Jadranu?

Nedavno su se u hrvatskim i bh. medijima pojavili neugodni napisi koji daju naslutiti da se gosti iz Bosne i Hercegovine na Jadranu ne osjećaju dobrodošlo. Podsjetimo, jedan je bosanski turist za Avaz ispričao kako mu je prodavačica u kiosku u Makarskoj prilikom traženja tih novina odbrusila da mrzi Bosance.

Priča koju je naknadno ispričala trgovkinja znatno je drukčija. Ona je pak rekla kako je kupac vrijeđao nju. Navela je kako ju je pitao mrzi li Bosance. U Dnevnom avazu je turist pak izjavio kako prodavačici ništa ružno nije rekao, dodajući kako Bosanci "ostave hiljade kuna, a nisu turisti vrijedni poštovanja".

Turisti iz BiH kao „domaći“ i bez primjedbi

Turistički radnici i građani kažu "turisti su turisti", bez obzira odakle dolaze. Važno je da su "normalni i pristojni", složni su iznajmljivači u privatnom smještaju, kojima je svejedno koja je država u pitanju.

U Turističko-informativnom centru na Narodnom trgu u Zadru kažu kako su turisti iz Bosne i Hercegovine „domaći“. Razumiju jezik, uglavnom su došli na odmor kod rodbine i nikada nije bilo nikakvih problema, kažu informatorice, koje čitave dane razgovaraju s turistima sa svih strana svijeta. Od strane bh. gostiju nikada, kažu, nije bilo nijedne primjedbe, iako turisti dolaze s raznim pritužbama i zahtjevima.

Autobusom do plaže, sa sendvičima u torbi

Direktor turističke zajednice Grada Zadra Zvonko Šupe kaže kako postoji i druga strana priče s gostima iz BiH, no smatra kako za nesporazume ili eventualne neugodnosti nisu i ne mogu biti krivi gosti iz Bosne i Hercegovine, već bi problem trebalo rješavati na nekoj drugoj adresi.

Važno je da troše i plaćaju. Sezona unatoč svim naporima kratko traje i svima je u interesu da turisti baš Hrvatsku odaberu za svoju destinaciju za odmor. Dolazili oni iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine ili Srbije.

„To su najčešće jednodnevni gosti koji dolaze organizirano na kupanje i to autobusima. Autobusi dolaze na najfrekventnija mjesta, gdje je promet otežan i zbog drugih gostiju. Autobusi se vraćaju po njih kada završi taj „kupački dan“, pojašnjava Šupe i ističe kako je broj takvih gostiju zanemariv. Od takvih gostiju domaćini nemaju koristi, jer oni ne plaćaju boravišnu pristojbu, a tijekom svog kratkog boravka malo i troše. Ipak, Zvonko Šupe kaže da su dobrodošli i da ga veseli da oni dolaze.

„Šteta je da dolazak nije naslonjen na neku agenciju, koja bi im mogla ponuditi neke obroke, u onoj mjeri u kojoj im to odgovara. Za sada je to tako, i vjerujemo da se vremena mijenjaju. Naša je namjera stvarati naviku posjećivanja Hrvatske i otklanjati moguće nesporazume i otklanjati situacije koje nikome ne koriste, kaže Šupe.

Turista iz Srbije ima, ali za neke stvari treba vremena

Zadar posjećuju i turisti iz Srbije. Jedna skupina je onih koji dolaze u zaleđe, gdje su im kuće, te drugi koji dolaze kao turisti koji posjećuju hotele visoke kategorije i nautički akvatorij. I direktor beogradske filharmonije Ivan Tasovac nedavno je posjetio Zadar gdje je bio na otvorenju Zadarskog kazališnog ljeta s kojim će zasigurno, kaže Zvonko Šupe, biti ostvarena suradnja. „Imamo jako dobrih gostiju iz Srbije, njih je malo, ali za neke stvari treba vremena", dodaje direktor Turističke zajednice Grada Zadra.“

Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova predstavilo je uvjete za prelazak granice Republike Hrvatske od 1. srpnja kada je Hrvatska postala članicom Europske unije. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić poručio je kako se u praksi neće ništa promijeniti, osim što će biti potrebno da posjeduju biometrijske putovnice ili vize ako imaju stariju putnu ispravu. Na biometrijskoj putovnici insistirala je EU, ne Hrvatska, jer se mora poštivati protokol o ulasku u EU građana iz zemalja koje nisu članice.

Važno je da turisti troše i plaćaju

Što se tiče gostiju iz Slovenije, oni zapravo najbolje razumiju Hrvatsku, a često ju i poznaju bolje od samih hrvatskih građana. Slovenci su na čitavoj obali česti gosti, oni imaju kulturu putovanja, dolaze i više puta godišnje. Turistički djelatnici kažu kako su vrlo poželjni gosti. Sa Slovencima se uglavnom nije problem sporazumjeti, no djevojke u Turističko-informativnom centru kažu kako mlađi slovenski državljani, koji imaju problema sa sporazumijevanjem na hrvatskom ponekad radije govore engleski.

Građani na turiste gledaju podjednako. U masi turista, važno je da troše i plaćaju. Sezona unatoč svim naporima kratko traje i svima je u interesu da turisti baš Hrvatsku odaberu za svoju destinaciju za odmor. Dolazili oni iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine ili Srbije.