Vlada FBiH utvrđivanjem Nacrta zakona o zaštiti prijavitelja korupcije stvara zakonski i institucionalni okvir za zaštitu prijavitelja korupcije (uzbunjivača) i pretpostavke za efikasniju borbu protiv ove društvene pošasti. Nacrt zakona je upućen na razmatranje u Parlament FBiH.

Prema podacima 43 posto slučajeva korupcije bude detektirano zahvaljujući uzbunjivačima.

Cilj zakona je promovisanje i zaštita prava uzbunjivača kada prijavljuju korupciju i kada se prijavljivanje odnosi na zvaničnike i zaposlene u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti na svim nivoima vlasti u FBiH, zaposlene u poslovnim subjektima bez obzira na vlasničku strukturu, javnim ustanovama, udruženjima i fondacijama, te javnim korporacijama, kaže se u obrazloženju donošenja ovog zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 KM do 150.000 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja je poduzela štetne kadrovske mjere prema prijavitelju korupcije... Za prekršajne radnje bit će kažnjena i odgovorna osoba u podzeću ili ustanovi u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM. Za prekršajne radnje bit će kažnjena za prekršaj i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM.

Sve pravne osobe u javnom i privatnom sektoru u Federaciji BiH na koje se odnosi zakon dužne su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti interne propise s odredbama ovog zakona u cilju osiguranja prava na zaštićeno prijavljivanje korupcije svojih zaposlenika.

Također svi poslodavci su dužni da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, imenuju osobu koja će raditi na zaštiti prijavitelja u smislu pružanja potrebnih savjeta i pomoći prilikom prijavljivanja.

Također su, kaže se u novom zakonu, sve pravne osobe u javnom i privatnom sektoru u FBiH dužne uspostaviti efikasan sistem prijavljivanja korupcije, što naročito uključuje uspostavu jednog ili više komunikacijskih kanala za prijavu korupcije, poput zapečaćenih sandučića za poštu, posebnih telefonskih linija, određene i javno oglašene e-mail adrese, te utvrđivanje disciplinske odgovornosti za poduzimanje štetnih mjera prema prijaviteljima.

Pravne osobe u javnom i privatnom sektoru u FBiH dužni su u svojim službenim ili poslovnim prostorijama na vidljivom mjestu istaknuti jedinstveni oglas s ključnim informacijama o ovom zakonu.

Predviđene su i sankcije za povredu prava prijavljivanja.

Novčanom kaznom u iznosu od 50.000 KM do 150.000 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja je poduzela štetne kadrovske mjere prema prijavitelju korupcije.

Za prekršajne radnje bit će kažnjena i odgovorna osoba u podzeću ili ustanovi u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM. Za prekršajne radnje bit će kažnjena za prekršaj i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM.

Regulisane su i sankcije za povredu obaveze čuvanja anonimnosti i zaštita povjerljivosti.

Kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM bit će kažnjen poslodavac koji nije osigurao anonimnost i zaštitu povjerljivosti uzbunjivača.

Od 5.000 KM do 10.000 KM je kazna za prekršaj odgovornoj osobi koja neovlašteno učini pristupačnim podatke o identitetu uzbunjivača.

U Federaciji BiH ne postoje efikasni pravni, a niti institucionalni mehanizmi kojima bi se osigurala efikasna zaštita osoba koje bi se odlučile prijaviti kršenje zakona ili drugih propisa. Takvo stanje direktno pogoduje počiniocima koruptivnih krivičnih djela i drugih protivpravnih radnji koje imaju obilježja korupcije, jer se radi o pojavama koje su ionako karakteristične po tajnovitosti, navodi se u obrazloženju osnova za donošenje zakona.

Nadležni organi u praksi teško dolaze do saznanja da se zaista desila neka koruptivna radnja uglavnom iz razloga što postoji bojazan kod osoba koje imaju takva saznanja da bi mogle biti izložene odmazdi. U rijetkom broju slučajeva gdje su se pojedinci odlučili prijaviti korupciju u svojim radnim sredinama u pravilu su bili izloženi odmazdi (prestanak radnog odnosa, mobing, prijetnje, stavljanje u lošije radne uvjete, zabrana napredovanja u službi i drugi vidovi diskriminacije), navodi predlagač zakona.

Ni nadležni pravosudni organi u suštini ne uspijevaju osigurati efikasnu zaštitu takvih osoba, primarno uslijed činjenice kako u Federaciji BiH ne postoji zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje, i taj nedostatak se nastoji otkloniti ovim zakonom.

Za provođenje ovog zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva iz budžeta Federacije BiH u visini od 100.000 KM.

(Fena/aa)