Novoizabrani predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) Hamdija Čustović govorio je u intervjuu za Agenciju FENA o prioritetima djelovanja ovog kongresa, ulaganjima, veličini bh. dijaspore, kao i značaju popisa stanovništva za bh. državljane u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i Kanadi.

Čustović pojašnjava kako ovaj kongres postoji od 2000. godine, a radi se o dugogodišnjoj uspostavljenoj nevladinoj organizaciji kojoj je cilj i nove generacije uključiti u aktivan rad u Kongresu, a ističe da članovi Glavnog odbora moraju biti dobro obrazovani i poznavati dobro i engleski i bosanski jezik.

Kongres djeluje kroz kulturne i vjerske centre širom Amerike, a cilj je one neaktivne centre što više aktivirati. Postoji 19 koordinacija u SAD-u i Kanadi. Ideja formiranja Kongresa bila da se okupe Bošnjaci u cijeloj Sjevernoj Americi i djeluju kao jedinstven glas za rješavanje problema Bošnjaka u dijaspori i da je ta organizacija pravno valjana.

Kao jednu od aktivnosti istaknuo je njihov predani rad na sprečavanju negiranja genocida, a u tom kontekstu uspjeli su da se izbore za usvajanje rezolucija kojim se potvrđuju činjenice o genocidu u Srebrenici i u BiH. Tu rezoluciju usvojio je Kongres SAD-a te senati država Michigan i Illinois proglasivši time dan sjećanja na Srebrenicu i sedmicu sjećanja na BiH, ali i drugih saveznih država.

Dodaje da je Kongres imao uspjeha i u slučajevima pojedinaca kao što je Srđa Trifković koji pokušava potvrditi tezu da je u BiH bio građanski rat, a njemu je zabranjen ulazak u Kanadu, zatim zbog negiranja genocida američkog profesora Michaela Parentija, KBSA je organizirao proteste i njemu je zabranjeno predavanje jer vrijeđa žrtve genocida.

Također, Čustović je spomenuo i novinara Michaela Dobbsa koji je za Foreign Policy magazin napisao da za njega genocid nisu 8.372 žrtve nego je za njega genocid nivo holokausta, a takve izjave nisu dobre te je KBSA učinio sve kako bi mu se zabranilo izvještavanje o suđenju Ratku Mladiću za što ga je angažirao Američki muzej holokausta u Washingtonu.

KBSA je također bila prva bošnjačka organizacija koja je reagirala na nedavne izjave Vuka Jeremića u Ujedinjenim nacijama. Nakon što je Jeremić organizirao proslavu pravoslavne Nove godine uz "Marš na Drini", KBSA je tražio i dobio ispriku za sve žrtve rata u BiH generalnog sekretara UN-a Ban Ki-moona. Također su uspješno lobirali američke i kanadske i predstavnike pri UN-a da bojkotuju konferenciju o radu Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, koja je bila politički motivirana i čime je Jeremić zloupotrijebio funkciju predsjednika Skupštine UN-a.

Sve ovo, pojasnio je Čustović, radi se volonterski i uz pomoć donacija i članarina, dok je u isto vrijeme Vlada Republike Srpske izdvojila 13 miliona KM za lobiranje u SAD kako bi se "u najmanju ruku" izjednačila odgovornost za rat u BiH.

- KBSA je pomogao u formiranju Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu u Washingtonu koje se također finansira od donacija. Imamo najbolju saradnju sa Savjetodavnim vijećem za BiH, a zatim s institutima za istraživanje genocida u Kanadi, bosansko-američkim institutom za genocid i edukaciju u Chicagu, te s "Preporodom" i Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu, ali trebalo bi ojačati saradnju s državnim institucijama u BiH - kazao je Čustović.

Naglašava da bi se to najbolje ostvarilo formiranjem posebnog ministarstva za dijasporu, a iako postoje odjeli za raseljene osobe to nije dovoljno. Zbog nepostojanja takvog uvezanog sistema mnogo projekata se radi putem privatnih veza i nevladinih organizacija što nije idealno, dok u isto vrijeme BiH procentualno ima najveću dijasporu na svijetu upoređujući to s ukupnim brojem stanovnika u državi.

Trenutno se aktivno radi na tome da se što više Bošnjaka uključi u predstojeći popis stanovništva u BiH koji je zakazan za oktobar ove godine. Čustović naglašava da bi idealno bilo kada bi se oni mogli popisati kao stanovnici BiH, ali to traži značajna finansijska sredstva i to nije realno jer bi se prije oktobra morali prijaviti u BiH.

U SAD-u i Kanadi, prema nekim procjenama, živi oko 350.000 Bošnjaka, ali nisu svi članovi KBSA dok bi predstojeći popis trebao da donese tačnije podatke. Čustović kaže da je realno očekivati da neće svaka porodica učestvovati u popisu jer se jedan dio njih ipak asimilirao.

Popisnica za dijasporu bit će nešto drugačija od ove u BiH, ali problem predstavlja i to što taj obrazac nije objavljen na službenoj stranici Agencije za statistiku BiH te se s njim ne mogu upoznati, a nevladine organizacije ne mogu animirati građane u dijaspori za popis.

- Ako to bude objavljeno dvije sedmice prije popisa nama to ne ostavlja mnogo vremena da upoznamo građane u dijaspori o svemu. Također, bilo bi dobro kada bi se popis u dijaspori mogao obaviti putem interneta. Nastojat ćemo biti uvedeni kao građani BiH tako što ćemo se prijaviti kao članovi postojećih domaćinstava u BiH, ali i ovako ćemo barem biti popisani jer je prvobitno dijaspora bila potpuno zanemarena - podsjeća Čustović.

Kazao je da u Sjeverenoj Americi nema dileme oko bošnjaštva i bosanstva, dodajući da ne bi bilo dobro kada bi se popis bojkotovao na šta su neki pozivali, budući da je ovo jedinstvena prilika da Bošnjaci stave tačku na njihov identitet i da to više nikada ne može biti zloupotrijebljeno.

Također, aktivno se radi na mobilizaciji birača za opće izbore 2014. godine posebno kako bi se olakšala procedura za dijasporu kada je u pitanju dokumentacija potrebna za izbore. Način na koji bi se to trebalo riješiti je da svako ko ima biometrijski pasoš može glasati, budući da je procedura izdavanja lične karte duga putem konzulata i traje i po tri do četiri mjeseca uz brojne dokumente koji su za to potrebni.

Čustović je istaknuo da veliki broj Bošnjaka u Sjevernoj Americi pripada akademskoj zajednici i posjeduje diplome visokoškolskih ustanova. Jedan od njih je i dr. Mirsad Hadžikadić koji obnaša dužnost dekana na Univerzitetu Sjeverne Caroline u gradu Charlotte. Taj univerzitet posjetilo je rukovodstvo Sarajevo School Of Science and Technology (Sarajevske univerzitetske škole nauke i tehnologije).

Također, Čustović je član Bosanskohercegovačke američke akademije nauka i umjetnosti u SAD-u što je bh-američka akademija u kojoj su članovi Bošnjaci, Srbi i Hrvati i svi drugi narodi porijeklom iz BiH. Projekti ove akademije se rade iz sjene i malo se o njima zna, ali su povezani s intelektualcima iz BiH.

KBSA ima uske veze i s predstavnicima State departmenta koji su zaduženi za jugoistočnu Evropu gdje izražavaju svoje stavove da je najbolji put za BiH NATO i EU integracije, ali ističu i svoje nezadovoljstvo jer SAD nije više angažirana u tom segmentu budući da je SAD garant Dajtonskog mirovnog sporazuma, dok Čustović navodi da bi najgori scenarij bio taj kada bi BiH ostala jedina država koja nije članica EU.

- Slažemo se da bi naši političari sami trebali rješavati probleme, ali budući da to sada nije slučaj i mi u dijaspori želimo da naša matična država bude funkcionalna, a ne etničkim podjelama paralizana. Smatramo da BiH treba biti građanska država bez podjela - zaključio je Čustović.

Navodi da postoji jedan ogranak Bošnjaka koji se 2009. godine odijelio od Kongresa, a sada su inicirani razgovori kako bi se oni vratili u Kongres, što je za Čustovića važan korak ka jedinstvu Bošnjaka u Sjevernoj Americi.

Na kraju je podcrtao da dijaspora u SAD-u i Kanadi želi pomoći BiH u konkretnim slučajevima, jer se sve odvija individualno. Iako nema tačnih brojki koliko dijaspora ulaže u BiH, to se mjeri u više stotina miliona američkih dolara.

(FENA/md)