Izgradnja pravoslavne crkve na Budaku iznad Memorijalnog centra Potočari, gdje su ukopni posmrtni ostaci više hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su ubijeni u srebreničkom genocidu jula 1995. godine, uskoro će biti potpuno završena, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
U to se uvjerila i ekipa agencije Anadolija koja se boravila u Srebrenici. Kako kaže i predsjednica Inicijativnog odbora za izmještanje crkve Šehida Abdurahmanović, ova inat crkva bi uskoro mogla biti i otvorena.
"Ponovo se ispostavilo da se izdaje nižu jedna za drugom. Visoki zvaničnici su nam ulijevali nadu i obećavali da će nešto da preduzmu. Oni su i ovog puta zatajili i prešutno odobrili gradnju crvke. Mi sada, zaista, više nemamo kud, stali smo i posmatramo", naglasila je vidno razočarana Abdurahmanović za AA.
Međunarodna zajednica i institucije, uprkos obećanjima da će pomoći u zaustavljanju gradnje crkve, kako tvrdi, ništa nisu uradili. Prepustili su sve lokalnoj zajednici koja je u ovoj situaciji nemoćna.
"Oni odlično znaju da je vlast u našoj opštini po ovom pitanju dala sve od sebe i da im se ne bismo obraćali za pomoć da smo mi mogli nešto uraditi na tom nivou. Oni su sa nama obavljali razgovore i tvrdili da će biti sve uredu, da se ne sikiramo, a njima su davali signal da nastave sa gradnjom", rekla je Abdurahmanović.
Iako je Opština Srebrenica zabranila nastavak izgradnje crkve na Budaku, navedeno rješenje poništilo je Ministarstvo prostornog planiranja entiteta Republike Srpske (RS).
Načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković i ranije je izrazio zabrinutost za sigurnost svojih sugrađana.
„Upozorio sam u obrazloženju odbijanja građevinske dozvole da postoji politički problem zbog negodovanja Bošnjaka koji žive na području Budaka. Jer, ta crkva je najbliža Memorijalnom centru i mrtvim ljudima, a najudaljenija onima koji u nju treba da dolaze. Crvka nije sporna, ali mjesto gdje se gradi jeste“, rekao je Duraković.
Također, crkva se nalazi samo nekoliko metara od masovne grobnice Budak 2, iz koje su ekshumirana tijela 137 žrtava genocida, Srebreničani strahuju da se i ispod crkve nalazi grobnica.
Prilaz crkvi, kao i zemljište kojim je okružena, katastarski pripada bošnjačkim porodicama.
U blizini crkve nema srpskog stanovništva. Opština Srebrenica nudila je druge lokacije za izgradnju crkve, koje su bliže pravoslavnim vjernicima, ali to nije prihvaćeno.
Nakon nedavnih vijesti da je izgradnja crkve ponovo započeta, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko izrazio je zabrinutost i zatražio obustavu izgradnje. I Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu je, također, izrazila žaljenje zbog neobustave radova na izgradnji crkve.
"Svrha izgradnje crkve u čijoj blizini nema značajnije naseljenog mjesta, a koja je tako blizu bivše masovne grobnice i Memorijalnog centra srebreničkog genocida, je provokacija, i ne služi legitimnim potrebama vjernika. Opština Srebrenica je nudila izgradnju crkve bliže pravoslavnoj zajednici u Dugom polju'', navedeno je iz Ambasade SAD-a, te naglašeno:
''Ponovo izražavamo podršku vjerskim slobodama i slobodnom prakticiranju za sljedbenike svih religija u BiH. Ovo pravo mora biti izbalansirano sa legitimnim pravima drugih, a u ovom slučaju, sa pravima onih čije su porodice sahranjene u Potočarima, kako bi u miru posjećivali Memorijalni centar i dostojanstveno sahranjivali svoje najmilije".
Crkvu će koristiti četnici iz RČP
Abdurahmanović je izrazila zabrinutost zbog sumnje da će se u crkvi, nakon njenog otvorenja, sastajati pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta (RČP) i ljudi sa najjačim nacionalnim strastima.
Kao dodatnu otežavajuću okolnost navela je i to da dio trase ''Marša mira'', koji svake godine kreće iz Nezuka u Srebrenicu, prolazi upravo pored crkve.
"Mi koliko smo svjesni rizika ovog objekta, već dvije, tri godine smo preusmjerili našu kolonu, koja potpuno strmo silazi putem prema mezarju. Mi ne želimo nikakav sukob. Ukoliko dođe do toga da se dio kolone uputi ovim dijelom puta, mi žene smo spremne stati da ih zaštitimo, da srpska policija ne bi ponovo umiješala svoje ruke i vršila nasilje nad njima", poručila je Abdurahmanović.
''Ovo nije 1995. godina''
Nijedna borba nije prestala, pa ni ova, poručuju Srebreničani
Abdurahmanović se još uvijek nada da će nekome proraditi svijest da kaže: "Pa, ljudi stanite, dokle više".
"Ovim činom su nam pokazali da nemamo ljudska prava. Ovo nije rat, nije 1992. i 1995. Mi smo daleko iza tih godina i ja sam zaista smatrala da bi i vlast i crkva trebali da se probude i da kažu: "Stanite, trebamo živjeti jedni pored drugih. Ako ne skupa, ali u miru", istakla je ona.
(Anadolija/av)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook