Čelnik egipatskog ustavnog suda Adli Mansur položio je u četvrtak zakletvu kao novi prelazni predsjednik zemlje, dan nakon što je vojska svrgnula dosadašnjeg predsjednika Mohameda Morsija.

Mansur je prlikom polaganja zakletve rekao da će organizirati nove izbore, ali nije rekao kada bi se oni mogli održati, prenose agencije.

Također je kazao da je Egipat "ispravio smjer svoje slavne revolucije" kroz masovne proteste kojima je tražena Morsijeva ostavka, a koji su u konačnici doveli do njegova svrgavanja.

- Zauzet ću se za očuvanje republike, poštivanje ustava i zakona, te zaštitu interesa naroda - rekao je na kratkoj svečanosti u zgradi ustavnog suda Mansur, kojeg je na položaj prelaznog predsjednika imenovala vojska.

Mansur je položio zakletvu nakon burna posljednja 24 sata tokom kojih je vojska svrgnula s vlasti Morsija, što je s oduševljenjem dočekala golema masa ljudi okupljena na ulicama Kaira i Aleksandrije, dok je u sukobima između Morsijevih pristaša i protivnika poginulo 14 osoba, prenosi agencija Reuters.

Mansur će privremeno obnašati dužnost čelnika države, što je prvi korak, kako vjeruje vojska, na mirnom putu prema predsjedničkim i parlamentarnim izborima.

Službe sigurnosti drže Morsija i nekoliko čelnika njegovog Muslimanskog bratstva na različitim lokacijama nakon što je Morsi odbio pozive da podnese ostavku, ali ga je vojska na kraju svrgnula s vlasti.

Mansur bi do novih izbora zemlju trebao voditi zajedno s vladom nacionalnog jedinstva.

Novine od četvrtka pozdravljaju odlazak Morsija i nazivaju to pobjedom Egipćana, uprkos tome što je Muslimansko bratstvo odnijelo pobjedu na nekoliko izbora prošle godine.

„Pobjeda za legitimitet naroda", pišu državne novine Al-Gomhuria.

Ujedinjene nacije, SAD i druge svjetske sile nisu osudile svrgavanje Morsija s vlasti, a taj potez vojske nisu proglasile vojnim prevratom jer da su to učinile otvorilo bi se pitanje nametanja sankcija.

I dok se vraća mir na ulice Kaira i drugih gradova, islamisti strahuju da će sada biti proganjani kao što su bili u vrijeme režima Hosnija Mubaraka, svrgnutog u narodnoj pobuni 2011.

Najmanje 14 osoba je ubijeno i stotine povrijeđeno u uličnim sukobima. Televizije sklone Morsiju isključene su iz etera, prenosi agencija Hina.

Pad prvog izabranog čelnika Egipta nakon arapskog ustanka 2011. otvara pitanje o budućnosti političkog islama. Duboko podijeljen egipatski narod ponovo se našao u središtu zabrinutosti u regiji traumatiziranoj građanskim ratom u Siriji.

Morsiju je sat počeo otkucavati kada su milioni ljudi izašli na ulice u nedjelju kako bi zatražili njegovu ostavku. Oni su optužili njegovo Bratstvo da je "otelo" revoluciju, utvrdilo svoju vlast te da nije uspjelo oživjeti ekonomiju.

To je dalo zapovjedniku egipatskih oružanih snaga Abdelu Fatahu al-Sisiju opravdanje za pozivanje na "volju naroda" i zahtjev da predsjednik podijeli vlast ili da odstupi s dužnosti.

SAD i druge zapadne zemlje također su vršile snažan pritisak na Morsija da otvori svoju administraciju za šire ideje.

Američki predsjednik Barack Obama, čija administracija daje 1,3 milijarde dolara godišnje egipatskoj vojsci, izrazio je zabrinutost zbog Morsijeva svrgavanja i pozvao je na brzi povratak demokratski izabrane civilne vlade, ali nije osudio potez vojske koji bi mogao blokirati američku pomoć.

Obama je pozvao novu vlast da ne provodi proizvoljna hapšenja i rekao je da će američke agencije razmotriti hoće li zbog vojne akcije doći do nametanja sankcija.

Državne novine su objavile da su izdani nalozi za hapšenje 300 članova Muslimanskog bratstva.

Evropska unija također je pozvala na brzi povratak demokratskom procesu.

(Fena/md)