SKRAĆENI PROGRAM ZA PRVAČIĆE U ZAPADNOHERCEGOVAČKOM KANTONU

Školovanje ili zlostavljanje: Prvi razred završe za samo četiri mjeseca!

Arhiva01.07.13, 09:26h

"Za četiri mjeseca oni prođu program koji je predviđen da se predaje čitavu školsku godinu. To je tako ubrzano i nabijeno brzinom da djeca to jedva izdržavaju. Novo znanje koje dobiju jedan dan jednostavno istiskuje ono što su juče naučili i to je strašno, pogotovo za šestogodišnjake", kaže Rakić

učenica školaUčenici prvih razreda osnovnih škola u Zapadnohercegovačkom kantonu školsku godinu završe za svega četiri mjeseca, a učitelji smatraju da je ovakav ubrzani način organizovanja nastave "zlostavljanje djece" i narušavanje njihovih prava.

Vesna Rakić, učiteljica i član Sindikata u OŠ "Ivana Brlić Mažuranić" iz Posušja, potvrdila je da se ovaj ubrzani način nastave za đake prvake odvija od školske 2012/13. godine i da su učitelji nezadovoljni ovim skraćenim programom.

"Tek od naredne školske godine treba da preuzmem prvi razred, ali sam dosta upoznata s ovom problematikom od koleginica koje već rade po tom skraćenom programu. Kolege su užasno nezadovoljne tim skraćivanjem nastavnog programa i kažu da je to klasično zlostavljanje djece", kazala je Rakić.

Ona je navela da se na mališanima odmah osjeti taj ubrzani tempo predavanja, odnosno nastave, jer jednostavno ne mogu to izdržati, a posebno kada im je skraćeno čak pola časova.

"Za četiri mjeseca oni prođu program koji je predviđen da se predaje čitavu školsku godinu. To je tako ubrzano i nabijeno brzinom da djeca to jedva izdržavaju. Novo znanje koje dobiju jedan dan jednostavno istiskuje ono što su juče naučili i to je strašno, pogotovo za šestogodišnjake", kaže ona.

Navela je da su učitelji ove škole, nezadovoljni ovakvom situacijom, više puta tražili od Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Zapadnohercegovačkog kantona da bude vraćen stari program, ali da to nije naišlo na odobravanje.

"Učitelji u prvom polugodištu, koji bi trebao da rade sa prvacima, raspoređeni su kao nekakvi asistenti, a to se svodi na besciljno hodanje po školi, čisto da prođe radno vrijeme. Neki od učitelja su vraćeni na biroe za nezaposlene, jer su bili na određeno vrijeme primljeni", navela je Rakićeva.

Ona je navela da su učitelji zbog ovog problema tražili pomoć od UNICEF-a, OEBS-a, Ombudsmana za ljudska prava BiH kao i od Ministarstva civilnih poslova BiH, ali da se do sada nijedna od ovih institucija nije adekvatno zauzela za ove učenike.

Broj prvačića koji su upisani u prvi razred u Zapadnohercegovačkom kantonu iznosi 985.

Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH, potvrdio je da je upoznat sa situacijom koju proživljavaju osnovci iz Zapadnohercegovačkog kantona, dodajući da je to pravi primjer kako Vlada navedenog kantona "sistemski uništava obrazovanje i stvara nepismene građane, kako bi kasnije lakše njima manipulisala".

"Njihova vlada je odlučila da na obrazovanju šestogodišnjaka štedi, zamisliti vi to! Još veći problem je što učenici koji na ovaj način završe osnovnu školu ne mogu da upištu srednju školu ni u jednom drugom kantonu niti u RS. To je narušavanje osnovnog ljudskog prava te djece", ogorčen je Šatorović.

Iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Zapadnohercegovačkog kantona nismo uspjeli dobiti komentar, jer prema riječima sekretarice, koja se javila na telefon, "zbog velikog obima posla koji su imali zaposleni u Ministarstvu, s obzirom na to da je kraj školske godine, niko nije bio slobodan da daje izjavu za medije".

Zorica Rulj, portparol Ministarstva civilnih poslova BiH, kazala je da ovo državno ministartvo nema nikakvih nadležnosti kada je u pitanju način organizovanja nastave u kantonima i da kantonalne vlade, odnosno resorna ministarstva to mogu urediti na način koji žele.

Sindikat škole i roditelji su pitali nadležne da li će djeca koja po ovom skraćenom programu završe osnovno obrazovanje moći srednju školu upisati u drugom kantonu ili u RS, ali su ostali bez odgovora.

Kako kažu, iz resornog ministarstva nisu znali dati odgovor na to.

(Nezavisne.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook